Skupština o amandmanima na bankarske zakone

Izvor: RTS, 02.Feb.2015, 11:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Skupština o amandmanima na bankarske zakone

Poslanici Skupštine Srbije razmatrali su više od 260 amandmana uloženih na sedam zakonskih rešenja u vezi sa bankama.
22.20 - Poslanici završili rad za danas. Sutra glasanje.
14.00 - Polemika poslanika SNS-a i DS-a o nepoštovanju poslanika i incidentima koji su se događali u prethodnim sazivima.
10.30 - Počela sednica Skupštine na kojoj poslanici razmatraju amandmane >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << na bankarske zakone.
Tim rešenjima se pojačava kontrola banaka i uvode mehanizmi ranije intervencije u slučaju da neka od banaka ima problem u poslovanju i predstavljaju bitan iskorak u stabilizaciji i unapređenju performansi finansijskog sistema zemlje.

Do sada je na predlog za izmenu Zakona o ministarstvima uloženo četiri amandmana, na nova zakonska rešenja o osiguranju depozita 31, a na Predlog zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje 48 amandmana.
Na predložene izmene i dopune Zakona o NBS uloženo je 57 amandmana, na Predlog izmena i dopuna Zakona o bankama 13, na Predlog zakona o Agenciji za osiguranje depozita 34 i na Predlog zakona o izmenama i dopuni Zakona o javnim nabavkama 75 amandmana.
Izmene i dopune Zakona o bankama doprineće ranijoj mogućnosti intervencije, ako dođe do poremećaja u stabilnosti finansijskog sistema, a osnovni cilj je zaštita interesa prvenstveno deponenata - građana i privrede.
Izmenama i dopunama Zakona o ministarstvima država direktno preuzima određene nadležnosti koje je do sada imala Agencija za osiguranje depozita.
Izmene i dopune Zakona o bankama omogućiće da se lakše restrukturiraju banke, odnosno da se lakše rešava problem lošeg poslovanja, a tri glavne tačke su preventivno delovanje, rana intervencija i restrukturiranje.
Cilj tih zakonskih rešenja je i da se banke pripreme za probleme sa kojima se mogu suočiti, pa NBS u tom smislu može da predloži jednu ili više mera, ili da pregovara sa poveriocima ako se mere pokažu kao nedovoljne.
Polemika poslanika SNS-a i DS-a
Raspravu o amandmanima, nakratko su prekinili svojom polemikom poslanici Srpske napredne stranke i Demokratske stranke.
Poslanici DS-a i SNS-a podsećali su jedni druge na nepoštovanje poslovnika i incidente koje su izazivali u prethodnim sazivima počev od izricanja kazni od preko 30.000 dinara, pa do bacanja cipela na predsedavajuću.
Aleksandar Martinović iz SNS-a optužio je poslanike DS-a da su progonili narodne poslanike dok su bili vlast i rekao da im naprednjaci neće dozvoliti da to rade ubuduće.
Martinović je rekao da je u periodu od 2008-2012. godine veliki broj poslanika opozicije kažnjavan novčanim kaznama, pri čemu su neke iznosile i 32.000 dinara.
"Šta bi bilo da sada predsedavajući, primenjujući ta ista, navodno evropska i demoktratska pravila, počne da ih primenjuje na poslanike bivšeg režima. Ustalo bi, što bi narod reko, 'kuso i repato' da kaže kako mrski, nenarodni režim (Aleksandara) Vučića progoni poslanike bivšeg režima", rekao je Martinović.
Aleksandra Jerkov iz DS-a podsetila je Martinovića kako je, još dok je bio kadar Srpske radikalne stranke, ometao svoje kolege iz SNS-a kada su pokušavali da govore pevajući rusku himnu, da su se poslanici SRS-a valjali po zemlji, čupali mikrofone, kao i da je Gordana Pop Lazić bacila cipelu na predsedavajuću.
Jerkovljeva je podsetila i da je isto tako Martinovićeva tadašnja stranačka koleginica u prethodnom sazivu, polila vodom predsednicu parlamenta, "da su nas kleli sa govornice, proklinjali, predviđali nam skoru smrt, proklinjali našu decu u deset naraštaja".
"Tako da nemojte da se sećamo samo kazni", rekla je Jerkovljeva i dodala da je upravo na način koji je opisala izgledala Skupština kada su Martinović i šef poslaničke grupe SNS-a Zoran Babić bili opozicija.
Martinović je na to uzvratio da Jerkov sada brani praksu DS-a, partije kojoj tada nije pripadala.
"Ja se zaista ne sećam, da li se vi kolega Babiću sećate da se neko valjao u Narodnoj Skupštini", upitao je Martinović.
Što se tiče famozne cipele koja je bačena na Gordanu Čomić, Martinović je rekao da to nije bilo politički korektno.
Ali je ukazao da je cipela bačena u toku rasprave o Predlogu statuta AP Vojvodine za koji je Ustavni sud kasnije rekao da je otprilike u 80 odsto svojih odredbi neustavan.

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.