Dinarski krediti potiskuju devizne

Izvor: Politika, 13.Jul.2010, 23:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dinarski krediti potiskuju devizne

U pojedinim bankama je čak 80–90 odsto kredita odobrenih stanovništvu u domaćoj valuti

Pad vrednosti dinara naterao je sve one kojima treba kredit da se pozabave računicom da li im je bolje da se zaduže u stranoj ili domaćoj valuti. Sve veća tražnja za dinarskim kreditima pokazuje da dužnici strahuju od daljeg urušavanja vrednosti domaće valute i posledično sve većih rata iskazanih u evrima, ali obračunatih u dinarima i da se odlučuju za kredite s fiksnim dinarskim >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ratama.

Željka Popović Isajev, ekspert za razvoj proizvoda u Folksbanci, kaže da je kod njih povećana tražnja za dinarskim kreditima, jer im garantuje fiksnu dinarsku ratu sve do kraja otplate kredita.

U 2009. godini od ukupnog broja kredita datih stanovništvu, više od 80 odsto kredita je realizovano u domaćoj valuti sa fiksnom kamatnom stopom i fiksnom mesečnom ratom u iznosu od preko dve milijarde dinara.

– Zainteresovanih za potrošačke, keš i auto-kredite indeksirane u stranoj valuti gotovo i da nema. Tome ide u prilog i povoljna kamatna stopa u dinarima koja se kreće od nominalnih 9,95 odsto, odnosnoefektivnih 12,86 odsto za dinarske auto-kredite.Poređenja radi, kamatna stopa za auto-kredit u evrima kreće se od nominalnih 12,95, odnosno 13,69 odsto. Prednost zaduživanja u dinarima najbolje se vidi na primeru auto-kredita uzetog 2008. godine od 10.000 evra ili 750.000 dinara po tadašnjem kursu kod koga je rata 177 evra. U slučaju kredita u evrima ona je povećana s 13.332 na 18.585 dinara ili za oko 40 odsto, a kod dinarskog kredita je ostala ista – 13.332 dinara – kažu u ovoj banci.

U Alfa banci kažu da je tražnja za dinarskim kreditima povećana, i to pre svega zahvaljujući subvencionisanim kreditima.

–Ipak, ne možemo da kažemo da je tražnja za dinarskim kreditima premašila tražnju za kreditima vezanim za evro. Oni su i dalje traženi, jer su kamate na dinarske kredite još uvek više nego kamate na pozajmice u evrima. Na to da su građani pre svega zainteresovani za kredite indeksirane u evrima ukazuje i podatak da je od početka godine plasman refinansirajućeg kredita u evrima uvećan za 64 odsto. Najveće interesovanje građana je za refinansiranje potrošačkih i gotovinskih kredita drugih banaka, što ne iznenađuje ukoliko se ima u vidu da kamatne stope za kredite indeksirane u evrima na srpskom bankarskom tržištu iznose i do 20 odsto, dok je za naš „alfa jedan za sve” refinansirajući kredit nominalna kamatna stopa – 14,80 odsto na godišnje.

Miroslav Rebić, član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke, kaže da je ove godine tražnja za dinarskim kreditima povećana velikim delom i zahvaljujući programima subvencija Vlade Srbije.

– Udeo čisto dinarskih u ukupnom plasmanu gotovinskih i potrošačkih kredita konstantno raste i u ovom trenutku je veći od 90 odsto na mesečnom nivou. Imajući u vidu da se, ako izuzmemo stambene i auto-kredite, novi program subvencija uglavom odnosi na dinarske kredite sa izuzetno povoljnim kamatnim stopama, kao i činjenicu da je tokom godine došlo do deprecijacije kursa na tržištu, klijenti su se više okretali čisto dinarskim pozajmicama, kako bi se zaštitili od valutnog rizika.

Sosijete ženeral banka nudi subvencionisane potrošačke i gotovinske kredite sa rokom otplate od 36 meseci i sa grejs periodom od 12 meseci.Gotovinski krediti su do 300.000 dinara, dok kod potrošačkih kredita iznos zavisi od kreditne sposobnosti klijenta. Kamatna stopa je fiksna i iznosi 7,5 odsto na potrošačke, kao i gotovinske kredite za klijente sa primanjima do trideset hiljada, odnosno 8,95 procenata za gotovinske kredite za klijente sa primanjima do osamdeset hiljada dinara.

Banka u svojoj ponudi ima i dinarske gotovinske i potrošačke kredite bez subvencije države, na rok do 60 meseci i sa kamatnom stopom koja se kreće od 22,22 ukoliko je kamata fiksna tokom celog perioda otplate, a 15,62 odsto ukoliko se klijent odluči za promenljivu kamatu. Kod ovog modela finansiranja kamata se svakog meseca usklađuje sa vrednošću dvonedeljne REPO stope, pa su korisnicima kredita u Sosijete ženeral banci u proteklom periodu više puta snižavane usled snižavanja referentne kamate Narodne banke. Iznoskomercijalnogkreditamožedabudedo 500.000 dinarazagotovinske, odnosnodomiliondinarazapotrošačkekredite.

U Rajfajzen banci kažu da je primetna povećana tražnja za dinarskim kreditima, tako da najveći deo svih odobrenih modela kredita (izuzev stambenih) čine krediti u dinarima bez devizne klauzule.

U Unikredit banci kažu da tražnja za dinarskim kreditima raste još od sredine 2009. godine, a nastavljena je i u prvoj polovini ove godine. Odnos potrošačkih i gotovinskih kredita je oko 60 odsto prema 40 odsto u korist domaće valute, kažu u ovoj banci.

–Trenutno je najveća tražnja za dinarskim gotovinskim kreditima kod kojih je period otplate do sedam godina. Nominalna kamatna stopa je od 14,27 odsto, a efektivna se kreće od 15,26 procenata godišnje. Kada se radi o gotovinskim kreditima indeksiranim u evrima, nominalna kamatna stopa se kreće 14,69 odsto godišnje, a efektivna od 15,75 odsto godišnje. U ovoj godini oko 30 odsto odobrenih gotovinskih kredita čine krediti za refinansiranje, a klijenti se u najvećoj meri opredeljuju da ostanu u našoj banci i da  kredite indeksirane u evrima ili švajcarskim francima refinansiraju dinarskim gotovinskim kreditima.

Jovana Rabrenović

objavljeno: 14.07.2010.

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Dinarski krediti potiskuju devizne

Izvor: S media, 14.Jul.2010, 00:15

..Pad vrednosti dinara naterao je sve one kojima treba kredit da se pozabave računicom da li im je bolje da se zaduže u stranoj ili domaćoj valuti. Sve veća tražnja za dinarskim kreditima pokazuje da dužnici strahuju od daljeg urušavanja vrednosti domaće valute i posledično sve većih rata iskazanih...

Nastavak na S media...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.