Izvor: Nezavisne Novine, 20.Feb.2020, 21:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bježanje sa časova

Podatak da je u osnovnim i srednjim školama u RS u prvom polugodištu zabilježeno više do 2,5 miliona izostanaka đaka sa nastave je alarmantan ne samo za školski sistem, već i za roditelje, društvo, a za sobom može ostviti ozbiljnije posljedice u budućnosti.

Posebno brine činjenica da su od tog broja čak 19.973 neopravdana kod osnovaca, a 37.219 neopravdanih kod srednjoškolaca. Nedavno sam slušala razgovor grupe srednjoškolaca koji su se dvoumili da li da idu na čas, pa >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << su za nekoliko sekundi odlučili da ipak odu na kafu i pivo, kao da se radi o sasvim bezazlenoj stvari što neće biti na nastavi. Uvijek je, reći će mnogi, bilo tog bježanja sa časova, ali čini mi se da ipak toliko u to kolo nisu bili uključeni sami roditelji. Danas, prema potvrdama nastavnika, roditelji često dođu da pravdaju časove time da su dijete vodili po slavama, skijanjima, na rođendane, na bazene jer je i njima bio slobodan dan na poslu, zato što je kiša jače padala ili nekim sličnim razlozima koji ne pridonose građenju odgovornosti i obaveza kod jednog učenika.

Naravno, postoje opravdani razlozi izostanaka, kada su u pitanju bolesti ili neke druge razumljive situacije. Ipak, dešava se da roditelji pravdaju djeci izostanke i ne govore pravu istinu jer učenik nije stigao da se spremi za kontrolni, nije naučio lekciju ili mu se taj dan ne ustaje iz kreveta.

Da ne morališem previše, i meni se nekoliko puta desilo da sam pobjegla sa časa, jer je, recimo, ta sedmica bila prenatrpana ispitivanjima i testovima, ali sad iz ovog ugla vidim da je to bilo pogrešno jer bolje da smo na času sa razrednikom razgovarali o načinu da se smanji za tu sedmicu obim školskih obaveza. Danas u razgovoru sa đacima čujemo da bježe sa časova iz dosade, da izbjegnu loše ocjene, na nagovor vršnjaka, zato što "ne vole" nekog profesora i slično.

Ako roditelji pravdaju časove kad to ne bi trebalo, morali bi biti i svjesni da to može na dijete ostaviti posljedicu da postane neodgovorno za svoje postupke, da neće naučiti gradivo, da će smatrati da uvijek ima neko ko mu čuva leđa, čak i kad nije u pravu... I takve obrasce će sutra prenijeti na posao, na porodični život i na ophođenje u društvu. Tu je i problem delinkvencije.

Mnogi će reći čitav sistem je ne klimavim nogama i sa poremećenim vrijednostima, ali ne bismo smjeli time pravdati da djecu učimo  postupcima koji nisu u redu.

Šta je rješenje? Otvoren razgovor o ovom problemu između nastavnika, roditelja, učenika i pedagoga. Jer čemu se naučimo u školi, reflektovaće se i na druge sfere života.

Nastavak na Nezavisne Novine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.