Izvor: BanjalukaLive.com, 12.Apr.2015, 00:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srećan Uskrs: Hristos Vaskrse!

Želimo vam da najradosniji hrišćanski praznik provedete u miru, ljubavi, okruženi dragim ljudima. Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Vaskrs, najveći hrišćanski praznik kojim se obilježava uspomena na dan kada je Isus Hrist vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima na zemlji darovao vječni život. Na Vaskrs pravoslavni hrišćani slave jednu od centralnih dogmi vjere, Isusovo vaskrsnuće. Po hrišćanskom vjerovanju, to se desilo trećeg dana poslije njegove smrti, >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << uključujući i dan smrti - odnosno prve nedjelje poslije Velikog petka. Na našim prostorima je Uskrs naziv za ovaj praznik kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs. Vaskrs uvijek pada u nedjelju, međutim praznik traje duže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsa počinju još u četvrtak večernjom liturgijom. Vaskrs je nastao od riječi vaskrsnuti koja vuče korijene iz staroslovenskog glagola koji je značio rasti i razvijati se. Prefiksom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji glagol. Prema hrišćanskom vjerovanju, Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je vaskrsnuo. Zato se u našem narodu praznuju Veliki petak, onda Velika subota koja prolazi u tišini crkve, da bi uveče uslijedilo Vaskršnje bdijenje. Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se poslije jevrejske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje, nikada prije te ravnodnevnice. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru. Za Vaskrs su vezani lijepi običaji u našem narodu, a u cijelom hrišćanskom svijetu i kod Srba na ovaj praznik je rasprostranjen običaj darivanja jajima. Jaje je simbol rađanja, odnosno obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak na Badnje veče pred Božić goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju. Kada svane dan Vaskrsenja Hristovog, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom decom odlazi u crkvu na Vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja rečima: "Hristos Vaskrse!" i "Vaistinu Vaskrse!" Taj pozdrav traje sve do Spasovdana, koji pada 40 dana od Vaskrsa. Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju tradicionalnim vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko niko ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, naglas se čita "Oče naš" i druge molitve koje se znaju napamet. Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Ovaj običaj predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse". Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama. {youtube}0hmu2ck6Ln4{/youtube}
Pogledaj vesti o: Uskrs,   Dan zaljubljenih

Nastavak na BanjalukaLive.com...