NARODNA VEROVANJA NA SVETOG NIKOLU: Evo šta na najveći srpski praznik valja raditi, a šta ne

Izvor: SrbijaDanas.com, 18.Dec.2018, 19:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NARODNA VEROVANJA NA SVETOG NIKOLU: Evo šta na najveći srpski praznik valja raditi, a šta ne

Najbrojnija slava među Srbima

Srpska pravoslavna crkva sutra slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja koji važi za zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara.

Slava Sveti Nikola je po broju onih koji je slave, bez premca među Srbima, a takođe je hramovna i manastirska slava SPC. Posvećeno mu je više od 600 crkava pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne >> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com << crkve.

Kako Sveti Nikola pada u vreme velikog Božićnog posta, vernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu.

Ova slava je u kalendaru Srpske pravoslavne crkve obeležena crvenim slovom i zbog toga postoji verovanje da ne valja raditi nikakve kućne poslove, usisavati, prati veš, čistiti i sve tome slično.

Sveti Nikola je slava nepromenljivog datuma - 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine taj svetitelj preminuo. Sveti Nikola se slavi i 22. maja, u znak sećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenete iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari, u Italiji, i položene u crkvu Svetog Jovana Preteče, koja je ubrzo postala stecište hodočasnika. Tri godine potom građani Barija podigli su velelepnu crkvu tom svecu.

Tom hramu je kasnije, u 14. veku, srpski kralj Stefan Dečanski slao bogate priloge i celu crkvu ukrasio srebrom u znak zahvalnosti što mu je, kako je verovao, Sveti Nikola povratio vid. Postoji i verovanje da na Svetog Nikolu ne treba nikoga podsećati na dug niti mu dodatno otežavati položaj zbog toga što je dužnik.

Na taj dan treba odnositi poklone onima koji slave Svetog Nikolu. Međutim i svečari koji slave ne smeju svoje goste da puste kući praznih ruku, već im obavezno moraju dati darove pre nego što pođu.

Takođe, u našem narodu sačuvan je i jedan lep običaj za ovu slavu, a to je "dvorenje slave". Naime, domaćin, na dan slave, obučen u svečano odelo, gologlav, vedar i raspoložen, dočekuje goste i ceo dan ne seda dok sveća gori. Ne seda iz poštovanja prema svetitelju i koji je glavni gost u njegovoj kući, i on stoji pred njim kao u crkvi na molitvi.

Nastavak na SrbijaDanas.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.