Na 15 strana 101 pogrešna rečenica

Izvor: Blic, 12.Feb.2010, 01:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na 15 strana 101 pogrešna rečenica

Kakav je kvalitet udžbenika iz kojih osnovci i srednjoškolci usvajaju znanja zvanično se ne zna jer u Srpskoj još nije sprovedeno nijedno referentno i kvalitativno pouzdano istraživanje o tome.

Alarmantna je, svakako, činjenica da u RS još ne postoje ni standardi ni norme za pisanje udžbenika pa se, recimo, ne zna ni na koliko strana treba da budu obrađene pojedine nastavne teme. Međutim, još više treba da zabrine podatak da udžbenici koji su sada u upotrebi obiluju >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << materijalnim, pravopisnim i gramatičkim greškama i da zasad malo ko o tome vodi računa.

Primera radi, na samo 15 strana udžbenika Poznavanje prirode i društva za treći razred osnovne škole, koji je analizirala asistentkinja na Filozofskom fakultetu Ivana Zečević, ima obilje grešaka. Uz pomoć lektora, kako kaže Ivana, od 150 rečenica u 101 su pronađene greške! Utvrđeno je 46 pravopisnih grešaka, 45 štamparskih (u knjizi se javljaju neka slova koja i ne postoje u srpskom jeziku), deset gramatičkih i čak četiri materijalne greške!

„Slobodno se možemo zapitati da li osoba koja je potpisana kao lektor ovog udžbenika uopšte postoji i ako postoji, da li je zaista pogledala ovaj tekst. Greške koje se javljaju su vidljive i učenicima trećeg razreda. Knjige za osnovnu školu ne bi smele da imaju grešku jer se rade za decu koja se tek opismenjavaju i činjenice koje se serviraju u knjigama oni prihvataju zdravo za gotovo", kaže Ivana.

Da se ništa nije promenilo od pre tri godine kada je resorni ministar Anton Kasipović upozoravao da u udžbenicima piše „da je globus okrugla stvar na plakaru" ili da je „poštenje najčešći uzrok siromaštva", potvrđuje i nastavnica razredne nastave Draženka Šobot. Ona kaže da su udžbenici za niže razrede puni grešaka, a posebno je nezadovoljna udžbenikom iz matematike.

„Dešava se da u Početnici i u Čitanci bude 90 odsto istih tekstova. Pa zašto se štampa Čitanka kad su u Početnici isti tekstovi? Ili, recimo, piše da dete treba da dovrši grafički niz. Kako će sedmogodišnjak znati šta je grafički niz kada se i odrasli pitaju šta je to", kaže ona. Posebno joj smeta činjenica da su prosvetni radnici znali satima nakon posla da rade na korekciji nekih udžbenika i da te podatke dostave nadležnima, a da nikad, kako kaže, nisu dobili povratnu informaciju.

Sa druge strane, direktor Pedagoškog zavoda RS Mirko Banjac kaže da ova ustanova nije ključna za pitanje lektorskih i korektorskih grešaka u knjigama i da RPZ daje mišljenje o stručnoj usklađenosti rukopisa sa nastavnim planom i programom i stručno mišljenje o didaktičko-metodičkoj aparaturi rukopisa. Na pitanje kako je moguće da kroz Pedagoški zavod, ipak, prođu knjige koje imaju toliko grešaka, Banjac kaže „da se dešavalo da oni ne daju pozitivno mišljenje, ali da se ti udžbenici odobre". Ipak, priznaje da za materijalne greške u knjigama snose deo odgovornosti zajedno sa recenzentima.

„Pedagoški zavod nije recenzent, niti izdavač udžbenika. Izdavač knjige pre slanja u štampu angažuje korektora da utvrdi slovne greške, a za pravopisne greške odgovoran je lektor", kaže Banjac.

Do udžbenika bez monopola

Narodna skupština RS usvojila je juče Nacrt zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama i zaključak o provođenju javne rasprave o ovom aktu u roku od 60 dana. Nacrt predviđa otvaranje tržišta udžbenika u RS, a ministar prosvete Anton Kasipović rekao je da se ova oblast mora regulisati tako da roditeljski džep ne bude pogođen. Kasipović kaže da ne želi da se Zavodu za udžbenike RS pripisuje monopol kada je u pitanju tržište udžbenika, navodeći da ta institucija nije sama sebi dala zadatak, već da joj je on poveren.

Intelektualni kriminal

Profesor srpskog jezika Tihomir Levajac kaže „da trenutno vlada intelektualni kriminal zbog mnogobrojnih grešaka u knjigama". „Kako učitelj da dete ubedi da pravilno piše kada onaj ko piše udžbenike detetu nudi takve greške. Tako se automatski degradira i poziv prosvetnog radnika. To je kod nas neuređena oblast i konačno treba da neko to kontroliše", smatra Levajac.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.