Zemlju će progutati Sunce

Izvor: Blic, 28.Avg.2009, 11:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zemlju će progutati Sunce

Mnogo toga ne znamo o našoj planeti, nešto smo pogrešno pretpostavljali, a neki podaci nas iznenađuju. Tako malo nas zna da su prvi snimci Zemlje iz svemira nastali krajem pedesetih godina prošlog veka, a napravio ih je američki satelit "Eksplorer", koji je lansiran 7. avgusta 1959. godine.



A da li ste se ikad pitali zašto nam nebo izgleda plavo? Sunčeva svetlost se u vidu čestica rasipa u Zemljinoj atmosferi. Ove čestice uglavnom rasipaju plavu svetlost. Što >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << je sunce niže na nebu, to je duži put sunčeve svetlosti kroz atmosferu. Prema tome, kada sunce izlazi i zalazi gubi se veliki deo plave komponente sunčeve svetlosti, pa svetlost deluje crveno. Kada pogledamo pravo gore u nebo, videćemo svetlost koju rasipaju sitne čestice. Otuda plava boja neba.

Jesmo li zaista na ekvatoru lakši nego na polovima?

Koliko ćemo težiti na određenom mestu na Zemlji uglavnom zavisi od dejstva sile gravitacije Zemljine mase, kao i od centrifugalne sile koja nastaje usled rotacije Zemlje oko sopstvene ose. Na ekvatoru je sila gravitacije zbog dejstva centrifugalne sile nešto slabija, što na polovima nije slučaj. Osim toga, Zemlja je blago pljosnata, prema tome na polovima smo malo bliže središtu Zemlje nego kada smo na ekvatoru. Zbog svega ovoga na polovima težimo za oko 0,5 odsto manje nego na ekvatoru. Na ovo se nadovezuje i pitanje da li Zemlja postaje teža zato što na njoj ima sve više ljudi?

Odgovor je - ne! Zemljina masa se ne menja bez obzira na to da li na njoj živi milijardu ili deset milijardi ljudi. Mi ljudi smo deo Zemljinog sistema i napravljeni smo od "materijala" koji potiču sa Zemlje. Potpuno je svejedno da li se atomi od kojih smo sačinjeni trenutno nalaze u biljkama, u okeanu, ribama ili u atmosferi.

Čimboraso je ugašeni vulkan visok 6.300 metara i najviša planina u Ekvadoru, i predstavlja tačku na Zemlji koja je najbliža Suncu. Ono po čemu je izuzetan je činjenica da se njegov vrh zbog blizine ekvatoru smatra tačkom na Zemljinoj površini koja je najudaljenija od Zemljine ose i središta zemlje. Razlog je u tome što Zemlja nema savršeni oblik lopte, već je na ekvatoru nešto "deblja". Zbog toga je vrh Čimboraso udaljeniji od središta Zemlje nego znatno viši Mont Everest, koji je i najviša planina na svetu.

Na pitanje koliko je visoka naša atmosfera ne može se precizno odgovoriti. Zemljina atmosfera je podeljena na različite slojeve, a spoljašnji sloj, egzosfera, doseže visinu od oko 500 do 1.000 kilometara, do udaljenosti od oko 100.000 kilometara. Danas se po pravilu kao "granica" prema interplanetarnom sistemu navodi visina od 100 kilometara.

Svemu dođe kraj, pa će i Zemlja jednog dana nestati. Prema mišljenju astronoma, za pet-šest milijardi godina dogodiće se dve stvari: prvo, Mlečni put će se "stopiti" sa našom susednom galaksijom Andromedom i nastaće nova eliptična galaksija. Otprilike u isto vreme moglo bi da se potroši Sunčevo "gorivo", što bi uticalo na to da se ono pretvori u džinovsku crvenu zvezdu. Sunčev spoljašnji omotač tada bi mogao da proguta Zemlju.

„Blic” i Zavod za udžbenike vam poklanjaju geografski atlas

Od sutra pa u naredna tri dana „Blic” zajedno sa Zavodom za udžbenike poklanja čitaocima mape sveta, Evrope i Srbije. U subotu objavljujemo mapu sveta, a u nedelju i ponedeljak dve mape Evrope. Akciju završavamo u utorak poklanjajući mapu Srbije, tako da će naši đaci na početku godine dobiti interesantan geografski atlas.

Zanimljivosti

- Na Menhetn svakodnevno dolazi na posao 6,7 miliona službenika!

- Otprilike jedna desetina površine naše planete pokrivena je ledom.

- Grenland je najveće ostrvo na svetu površine 2.166.086 kvadratnih kilometara. Trostruko je veći od Teksasa u SAD.

- U Kini više ljudi govori engleski nego u Sjedinjenim Državama.

- Damask u Siriji bio je u procvatu nekoliko hiljada godina pre osnivanja Rima 753. godine pre naše ere, što znači da je to najstariji stalno naseljen grad.

- Havaji su jedina država u SAD u kojoj se uzgaja kafa.

- Indija ima najviše pošta od svih zemalja sveta - 280.181.

- Letelicama je zabranjeno da nadleću Tadž Mahal.

- Most preko jezera Ponšartren u Luizijani najduži je na svetu - 38 kilometara.

- Sjudad de Mehiko tone 15-20 centimetara godišnje jer je sagrađen na podzemnom rezervoaru vode.

- Smatra se da Kito u Ekvadoru ima najprijatniju klimu na svetu. Nazivaju ga "zemljom večnog proleća". Temperatura noću retko pada ispod 8 Celzijusovih stepeni, a danju ne premašuje 22 stepena.

- Granica između Kanade i SAD najduža je granica na svetu - 6.416 kilometara.

- Mongolija je najveća kontinentalna država.

- U Kalami, gradu u pustinji Atakami u Čileu, nikada nije pala kiša.

- Nijagarini vodopadi su se pomerili za 16 kilometara uzvodno u proteklih 10.000 godina zbog erozije zemljišta.

- Vijetnam ima samo papirnati novac, bez metalnih novčića.

- U Hongkongu ima više "rols-rojseva" nego bilo gde drugde u svetu.

- Najduža ulica na svetu nalazi se u Torontu u Kanadi. Zove se ulica Jang i dugačka je 1.915 kilometara.

- Do 1986. Indija je bila jedini izvor dijamanata u svetu.

- U februaru 1979. u Sahari je pao sneg.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.