Veličanstvene litije u Podgorici i Nikšiću: Desetine hiljada građana u tradicionalnom hodu za svetinje širom Crne Gore (FOTO+VIDEO)

Izvor: Večernje novosti, 23.Feb.2020, 23:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Veličanstvene litije u Podgorici i Nikšiću: Desetine hiljada građana u tradicionalnom hodu za svetinje širom Crne Gore (FOTO+VIDEO)

Litija se kretala ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja ulicama Podgorice, a okončana je pred hramom MOLEĆI se za bratsku slogu, mir i ljubav, mi te molitve iznosimo iz hramova na ulice crnogorskih gradova prizivajući sve ljude da dođu u litije i da, kroz njih, Crna Gora postane jedna velika porodica. Sveti Vasilije je započeo ove naše litije. Mi samo za njim idemo, nikoga ne slušajući, sledeći samo njega koji nas vodi putem Bogočovjeka Hrista Verni. Ovako >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << je sabrani verni narod u do sada najbrojnijoj litiji, pred Sabornim hramom blagoslovio i pozdravio protojerej Nikola Pejović koji je kazao da ''kao što je dom i srce Svetog Vasilija otvoreno za svakog čoveka, tako su i ova naša sabranja otvorena za svakog onog kome je pravda, istina mir i bratska sloga i ljubav na prvom mestu''. - Ove litije su prilika da pozovemo sve da Crna Gora bude država svih nas i jedna velika porodica, u kojoj različitosti nećemo gledati kao mane već kao vrline i bogatstvo, poručio je otac Nikola. Litiju su predvodili arhimandriti: iguman dečanski Sava i iguman Timotej, a njoj su bili i hodočasnici koji su pre 12 dana krenuli od Hrama Svetog Save iz Beograda- Ognjen Maraš i Miloš Ajković iz Zete, kojima su se kasnije pridružili Aleksandar Babić (40) iz Prijepolja i Miroslav Antić (51), Kristijan Kojičić, Goran Pajović i Dragan Ajković. Oni su prešli su 500 km bratske ljubavi od Beograda do Podgorice. Ponos svoga roda Velibor Petrić, Marko Barjaktarević iz Berana i Nemanja Vučković iz Zete stigli su pješke od Crkve Svete Trojice u Budvi da podrže i dočekaju braću uz Beograda. Ništa manji nije ni podvig Ilije, Bobane i Danila iz Nikšića, Bijelog Polja i Berana koji su rano jutros započeli krsni hod krenuvši iz Nikšića. Iz Herceg Novog su stigli pjške Aleksandar Samardžić, Dragoljub Kovačević, Aleksandar Padrov i Radoš Rubežić i porodica Radomirović. Srednjoškolci iz Podgorice Boris Kažić, Novica Đikanović, Antonije Knežević, Danilo Pavićević i Jovan Ražnatović, a pridružili su im se Luka Popović i Lazar Barac, uputili su se peške u Ostrog i nazad.MASOVNA LITIJA PORED PIVSKOG JEZERANikada masovnija litija na obalama Pivskog jezera. Verni narod ponovo je mirnim protestom u litiji izrazio nemirenje sa donošenjem spornog Zakona o slobodi veroispovesti, čije se povlačenje traži, uprkos tvrdokornom stavu crnogorskih glavara da ostaju pri tome. Posle litije održan je moleban u Pivskom manastiru Posvećen je Uspenju Bogorodičinom, ktirora Savataija Sokolovića-Ruđića...BOKA KOTORSKA - VERNICI SVIH UZRASTANa primorju u Boki Kotorskoj takođe molitvena i krsnohodna atmosfera. Litije koje čine vernici svih uzrasta su krenule iz Ledenica, Dragoševog sela, Orahovca, Kostanjice i Morinja ka Risnu, gde moleban u Crkvi Svetog Petra i Pavla služi arhiepsikop cetinjski mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, posle čega je krenula litija ulicama grada. NIKŠIĆ - PREKO 30 HILjADA LjUDI Preko 35.000 vernika na veličanstvenoj litiji u Nikšiću poslalo je poruku režimu da ne da svetinje, opirući se na taj način spornom Zakonu o slobodi veroispovesti. Nakon molebana u Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog reka blagoslovenog naroda uputila se gradskim ulicama do Trga slobode, gde se vernom narodu obrati protojerej Mihailo Čikvin iz Poljske pravoslavne crkve. - Ne damo svetinje! Idite dalje! Ceo svet vas gleda, jer se ovde dešavcaju čudne stvari preko kojih se možda rešava sudbina celog sveta. Nema čega da se plašite –iza vas je istina, pravoslavni i hrišćanski svet, predvodi vas Sveti Vasilije Ostroški, a iznad svih nas je dovar Bog. Dok sam išao ulicama ovog divnog grada posmatrao sam ozarena lica ljudi u čijim očima nisam video strah, već odlučnost i mudrost, kazao je otac Mihailo. Sveštenih Miodrag Todorović kazao je da Crna Gora nije izgubila svetost. -Ima li šta lepše od čoveka koji se hrani svetinjom. Hrist nam je doneo svetost i njome se hranimo. Kako onda da je damo, a da ne ugnemo. Ne damo svetinje!, poučio je otac Miodrag.OFICIR VOJSKE CG NA LITIJI U PODGORICINa litiji u Podgorici oficir Vojske Crne Gore Zdravko Kasalica. Pre nekoliko dana pozdravio je verni narod i pošao na krsni hod ulicama Podgorice.BUDVA NE DA SVETINjE NI PO KOJU CENU Budva brani svetinje. Ne da ih ni po koju cenu. Potomci onih koji su ih podizalivekovima branili, ne daju neznavenimada gazduju zadužbinama svetitelja, kao što su gazdovali narodnom imovinom koju su proćerdali, poruka je sa poslednjeg okupljaanja gotovo 10.000 hiljada Budvana, pristiglihsa raznih strana. Grnbljani, Maini, Crmničani, kazali su još jednom odlučno NE, onima koji uz pomoć spornog Zakona o slobodi veroispovesti pokušavaju sprovesti nasilje nad jedini kanonski priznatom pravoslavnomcrkvom u Crnoj Gori -SPC, njenim svetinjama i veri pravoslavnoj.TEODOSIJE U BIJELOM POLjU: SVETINjE SU NAS SAČUVALEEpisikopraško prizrenski Teodosije u Bijelom Polju istakao je večeras da su naši sveti vladari, arhieposkopi, patrijarsi, znali su šta može sačuvati biće našeg naroda.Zato su podignutiStudenica, Hilandar, Pećka patrijaršija, Dečani, Ostrog, Cetinjski manastir i mnoge naše svetinje posijane po svim srpskim zemljama. Oni su znali da jedino svetinje mogu sačuvati dušu našega naroda i u najtežim vremenima, u ropstvu, stradanju, a evo i ovo naše vreme, kako u našim Krajinama, Slavojniji, BiH, na KiM, čega smo se držali ako ne svetinja. Svetinje su nas sačuvale i mi zato gde god danas da živimo naše svetinje ne damo drugima“, poručio je vladika raško prizreksi i ksovsko-meohijski Teodosije.SVEĆAMA RASVETLjAVAMO VEČNOST SVIM ZEMLjAMA SRPSKIMNiko više ne pokušava da prebroji koliko je učesnika u sve mnogoljudnijim hercegnovskim litijama koje su se i večeras sa svih strana okupile pred manastirom Savina gde je okupljene pozdravio paroh luštički Nikola Urdešić, zahvalivši posebno predsednicima Herceg Novog i Trebinja, Stevanu Katiću i Mirku Ćurčiću.Potom je iguman manastira Savina otac Makarije poručio da se duša koju ima Herceg Novi sve više otvara, da veruje da će dati Bog da uskoro sa nama bude patrijarh Irinej ali i da je večeras simbolično prvi u manastir ušao patrijarh Pavle. Učesnici litije uneli su u manastir ikonu sa njegovim likom visoku 1,5 a široku metar. Otac Makarije pročitao je i proglas koje je napisalo sveštenstvo u jednoj parohiji blizu Beograda, kao potvrdu koliko je naroda sa nama i koliko svi hode kao jedna duša i srce.-Ne idemo u litije samo za spas svetinja u Crnoj Gori već za spas svetinja na Kosovu i Metohiji, Dalamaciji, Republici Srpskoj, BiH, za sve naše svetinje, kazivao je iguman Makarije.-Ne idemo da zaštitimo svetinju, samo zidove, nego svetinju života. Mi se u tom krsnom hodu molimo za rađanje dece, i to je svetinja, za sklapanje crkvenih brakove, i to je svetinja, za zaštitu naših domova, i to je svetinja, za učvršćivanje prijateljstava i kumstava i za pronalaženje novih, i to je svetinja...Ne damo decu, ne damo brakove, ne damo kumove, ne damo prijatelje, veru, ljubav i nadu.Otac Darko Đogo, profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči započeo je besedu pričom o tome da nijedne godine, uključujući i ratne nije bilo da nije došao u Herceg Novi, da dušu odmorim. Da putujem od svoje jedne ka drugoj svojoj kući. Potom je usledila snažna i nežna priča o cveću.- Koliko god kosili hercegovački jorgovan, hercegnovsku mimozu, gnječili kosovske božure, oni rascvetaju i mirišu. To su naši osvećeni, molitvama svetosavskim natopljeni cvetovi rajski. Nije to cveće kao bilo koje drugo, nije to čovek zasadio, već Bog, svete kraljice suzama zalivale, a kosovski mučenici branili i krvlju svojom natopili i odbranili. To cveće se nikada i nikako ugaziti ne može!Prema Đogovom kazivanju neverovatno je da neko 2020 glasa da jedna svetinja nije više Savina nego njegova.-Ne možemo se mi dogovoriti čija je ovo svetinja kada joj ime samo kaže da je Savina. Čija je crkva kojoj pripadamo – Savina. Čija je vekovima – Savina.To Savina to nije samo ime, to je ispovedanje, naš put kojim smo išli i kojim će ova deca posle nas ići. Zato, kada god dođemo ovde, mi već ispovedamo našu vjeru. Ne možemo se dogovoriti čija je Savina jer to nije ni samo biro niti bilo koji sportski centar da se oko toga čovek može nagađati. Trgovine sa Bogom nema, rekao je Đogo.Kada se okupimo u litiji, nastavio je Đogo svi mi tražimo čoveka u drugom i hvala Bogu nalazimo ga.-Pogledajte koliko se ljudi i braće međusobno pronašlo.Ta sveća koju nosimo nam rasvetljava put, zato jer smo se uputili ka Carstvu nebeskome. U suštini svake svetinje jeste da donosi ono večito,donosi ono što dete upije uz majčino mleko, uz majčin maternji jezik, sve što smo dužni da predamo drugima. Sve je to svetinja. Ovi naši hodovi, kroz čitavu Svetosavsku zemlju jesu osvećenje i svako ko vidi bilo šta drugo u njima taj u mraku hodi, a mi mu kažemo – Brate, uzmi sveću, pridruži se, možda će i tebi ta sveća razagnati mrak i možda vidiš ono svetlo koje svetli kroz vekove. Ono će nastaviti da svetli kroz vekove i kada nas ne bude, kad naša deca budu rekla – naši su oci oni koji su na litijama razgonili mrak, koji su svećama rasvEtljavali Crnoj Gori i svim zemljama srpskim, rekao je Đogo i pozvao da se nastave krsni hodovi.- Ne može nijedan fizički umor da spreči čovjeka čija duša peva, a duša naša zna da ovo još malo pomrčine jeste poslednji mrak koji gledamo. Blizu je zora braćo! Ne damo svetinje, kazao je Đogo i istog trena dobio kao iz jednog grla odgovor „Ne damo!".REKORDNA LITIJA U BARU: NEĆEMO SE PRIKLONITI SILIBar - Skoro dva meseca građani u Crnoj Gori mirnim i dostojanstvenim litijama izražavaju protest zbog spornog Zakona o slobodi veroispovesti. Protojerej-stavrofor Slobodan Zeković, arhijerejski namesnik barski kazao je da se u nedelju veče ispred Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira okupio, do sada rekordan brog građana. Nezapamćeno duga kolona građana prošla je u litiji kroz centar Bara, uz duhovnu muziku i poklič “Ne damo svetinje”. Litiju Baru u nedelju veče predvodio je protosinđel Andrej, sabrat manastira Visoki Dečani koji je kazao da je za njega učešće u litiji u Baru privilegija.-Šta je Crnogorac, šta je Srbin bez Pećke patrijaršije. Bez Dečana, ali i bez Ostroga. Bez velikih svetinja koje imamo u Crnoj Gori. Čovek može svašta da istrpi. Hrišćani na kraju krajeva su pozvani na trpljenje. Treba da imako razumevanja i ljubavi za svoju braću i onda kada oni ne znaju šta rade. Kada izgube razum. Ali postoji jedna granica, a ta granica je naše hrišćansko dostojanstvo - naša vera, kazao je protosinđel Andrej dodajući “Još uvek u Crnoj Gori postoji hrišćansko dostojanstvo”.- Da, postoje ljudi koji će odgovorno i blagorazumno bez želje da se ikom nanese zlo, da ustanu i da kažu- ovo ne može. Ne možete nam uzeti dušu, ne možete nas pretvoriti u nešto što nismo - šta vi hoćete da mi budemo. Jedini način da se čovek tome uspešno suprostavi je ovakav način, sa dostojanstvom, hrabro, odlučno, ali i sa ljubalju sa otvorenim zagrljajem i sa željom da svi na kraju ipak jedno budemo. Moram reći da sam se ranije pitao o svrsishodnosti ovih litija. One su nastale u 4.veku. Verovatno sada to razumem, iz sličnih razloga. Kada je trebalo dostojanstveno, odlučno, odgovorno s ljubalju pokazati da hrišćana ima i da se nećemo prikloniti sili, tada paganskoj, a i sada ne manje paganskoj nego tada, kazao je protosinđel Andrej, sabrat manastira Visoki Dečani.U litiji je prema proceni organizatora bilo preko 12.000 građana, a prema proceni policije u litiji je učestvovalo oko 3.500 građana. Pre litije u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira održan je moleban za odbranu svetinja. Sledeća litija biće održana u četvrtak kada se navršava dva meseca od kada građani mirnim litijama izražavaju protest zbog spornog Zakona o slobodi veroispovesti koji je usvojen u noći između 26.i 27.decembra 2019.PLjEVLjACI ODLUČNI I SVE BROJNIJI U ODBRANI SVETINjAPLjEVLjA - Dižući svoj glas protiv nepravde oličene u Zakonu o slobodi veroispovesti narod Pljevalja se sabrao i večeras pred hramom zaštitnice ovog grada – Prepodobne mati Paraskeve, da u molitvenoj litiji iskaže svoj protest protiv pokušaja otimanja svetinja.Litija, predvođena episkopom mileševskim Atanasijem, pošla je iz hrama nakon odsluženog Molebana ulicama grada, zastavši u centralnoj gradskoj ulici gde okupljenim obratila, između ostalih, Pljevljak Rade Grujičić asistent na Mašinskom fakultetu u Podgorici.On je kazao da su donosiocima ovog sramnog zakona namere bile časne oni bi se makar preispitali, nakon ovolikog otpora naroda.- Međutim, toliko su ogrezli u svojoj sujeti da neće ni da se usude da pomisle da su se oni na neki način ogrešili. Ne razmeju da mi nismo vođeni bilo kakvim intersom već istinskom duhovnom potrebom da sačuvamo svoje svetinje, čuvajući ne samo objekte već i lik Božiji u objektiuma i u nama samima. Narod se probudio, narod je svestan situacije i u zadnji čas je spreman da ispravi svoje greške. Sve ovo će se okončati božijom pobedom i pobedom crkve božije a naša je samo obaveza da u ovoj borbi ostanemo istrajni i svesni da smo na pravoj strani –kazao jue Grujičić dodajući da videći da nas progone nama je jasno da smo na pravoj strani i da na pravoj strani treba da istrajemo. Gruičić je kazao da se zaboravlja da je Crna Gora zemlja sa najvećim brojem svetinja proporcijalno svojoj velčini.- Mi na ovaj način litijama ne činimo ovu zemlju svetom već smo mi ti koji su imali pravi blagioslov i pravu čast da bidu rođeni u svetoj zemlji. Mi smo braćo i sestre dozvolili sebi da zatvorimo vrata za naše istinske prijatelje i braću iz regiona sirom otvarajući vrata pokazanim i dokazanim našim neprijateljima-zaključio je Gruičić.Više hiljada ljudi sa oduševljenjm je pozdravilo hodočasnike koji su se danas iz susednog grada Čajniča-Republika Srpska, zaputilo pešice u najseverniji grad Crne Gore, a pri tom su bili vraćeni sa granice Crne Gore od strane crnogorske policije. Njih je crnogorska policija pod punom opremom, pancirima, šlemovima dočekala na granici ne dozvolivši im da uđu u Crnu Goru.Većina litija u Pljevljima ima svoje junake. Večeras su to bili trojica mladih momaka iz Srbije iz Priboja, koja su se prošle noći zaputila peške iz svog grada u Pljevlja kako bi pružili podršku braći u Crnoj Gori ali i kako bi povezali dva grada koja pripadaju jednoj Mileševskoj eparhiji.Isidor i Srđan Novaković i Stefan Jeremić su krenuli iz Priboja u noći između subote i nedelje da bi se nakon 67 pređenih kilometara pridružili litiji u Pljevljima.SVIĆE ZORA DANILOVGRADU, SLOGA BIĆE PORAZ VRAGU!Ovo je bio slogan mirne, dostijnstvene litije, nikada masovnije u Danilovgradu.Lituju je predvodio protojerej-stavrofor dr Boris Brajović koji je sabranima poručio je došao trenutak duhovne obnove, u kojem čovjek treba da bude čovek, a ne da glumi čoveka. -To je istinsko vaspitanje koje možemo svojoj deci i svakom mladom biću pokazati, da smo zajedno, da ne samo da smo sposobni za ljubav već da možemo da volimo, da svoju voljenu osobu pomazimo, poljubimo, zagrlimo, da svoju decu zajedno držimo za ruke i da sa njima sve delimo, kao što to radimo ovde na našim litijama. Mi znamo zašto smo ovdje gde smo i šta nas čeka na kraju naše ulice i litije, kazao je dr NBrajović.„Čeka nas kao na kraju svake naše ulice Trg na kome ćemo se okupiti u novoj Crnoj Gori kao narod Božji. I zato im kažemo: Ne damo svetinje i Bog je s nama. A Bog će sve urediti, onako kako se oni ne mogu nadati i to vrlo brzo. Nećemo napustiti naše ulice, jer ako ih napustimo izgubićemo i naše domove i našu djecu, i nećemo se imati gdje vratiti. Mi nemamo izbora osim onoga koji nam je Bog odredio, da smo zajedno i da moramo dobiti ovu bitku“, poručio je na kraju svog obraćanja otac Boris.

Nastavak na Večernje novosti...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.