Izvor: VOA, 22.Nov.2023, 17:19

Skupština Crne Gore izabrala i sedmog sudiju Ustavnog suda

Skupština Crne Gore izabrala je u srijedu nedostajećeg sedmog sudiju Ustavnog suda čime je kompletirana najviša sudska instanca u Crnoj Gori. Za sedmog sudiju Ustavnog suda, glasovima vladajuće većine, opozicionog Građanskog pokreta URA i Socijaldemokrata (SD), izabran je Faruk Resulbegović koji obavlja funkciju tužioca u ulcinjskom Osnovnom tužilaštvu. Resulbegovića je podržalo 56 poslanika crnogorskog parlamenta, dok je 21 poslanik bio uzdržan, a ukupno je glasalo 77 poslanika. Faruk Resulbegović je, po izboru za sudiju Ustavnog suda, položio zakletvu. “Zaklinjem se da ću funkciju sudije Ustavnog suda vršiti časno, savjesno, pravedno, nepristrasno, po Ustavu i zakonu”, kazao je Resulbegović pred poslanicima. Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kazao je da je izbor sedmog sudije Ustavnog suda “korak ka ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji". "Na parlamentu je da ispunimo političke kriterijume i nastavimo snažno ka članstvu Crne Gore u EU”, rekao je Konatar. Izbor Resulbegovića podržala je i koalicija Za budućnost Crne Gore, a poslanik Slaven Radunović kazao je da je "ovo je veliki pomak,ne samo jer izlazimo iz pat pozicije u Ustavnom sudu, već i zato što pripadnik albanske nacionalnosti prvi put u istoriji Crne Gore postaje sudija Ustavnog suda". Tokom skupštinske rasprave o izboru Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda, poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović kazao je da “ne treba žuriti sa izborom”. "Molim vas, posebno vas iz Pokreta Evropa sad, vratimo se dijalogu. Cijenimo profesionalnost Faruka Resulbegovića. Dobro razmislimo. Zašto žurimo? Hajde da ojačamo dijalog. Ovdje se ne radi o tome je li je Resulbegović Albanac, radi se o drugoj stvari, želite da pravite Crnu Goru bez trećeg po brojnosti naroda. Neće moći", kazao je Ibrahimović i dodao da “Bošnjaka nema u Sudskom i Tužilačkom savjetu, Državnoj revizorskoj instituciji, Centralnoj banci Crne Gore...”. "Da li Bošnjak može da vjeruje u institucionalni i pravni sistem Crne Gore, ako budemo ovako radili, da se odričemo jedne trećine naroda u Crnoj Gori. Mi smo imali dvojicu sudija Ustavnog suda iz bošnjačkog korpusa, neko će reći da to nisu stečena prava, ali ja mislim da su to u Crnoj Gori stečena prava. Sada dajemo sebi za pravo da u narednih toliko godina neće biti sudija Ustavnog suda iz bošnjačkog korupusa. Ugrožavamo time i ljudska i manjinska prava. Ako nam Ustav garantuje i Zakon o Ustavnom sudu, srazmjernu zastupljenost, mi je današnjim glasanjem ugrožavamo”, kazao je Ibrahimović. Demokratska partija socijalista bila je uzdržana tokom glasanja o izboru Resulbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda jer, kako je kazao poslanik DPS-a Andrija Nikolić, “to rešenje nije došlo kao plod koncenzusa unutar predstavnika manje brojnih naroda”. Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da je za Resulbegovića važno glasati zbog potrebe da se popuni Ustavni sud, kao i zato što je, kako je naveo, “biografija Resulbegovića perfektna”, i zbog toga što “današnjim izborom započnemo izbore koji nas očekuju u narodnom periodu - tj. izbor ostalih pravosudnih funkcija i da u tom smislu pokažemo dodatnu odgovornost i izađemo iz političkih rovova i zanemarimo rejtinge i političke kalkulacije”. Faruk Resulbegović u februaru, u prvom krugu glasanja, nije dobio dvotrećinsku većinu od 54 poslanika, a za izbor u drugom krugu trebalo mu je 49 glasova. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da “pozdravlja odluku Skupštine Crne Gore da izborom Faruka Resulbegovića upotpuni sastav Ustavnog suda i obezbijedi njegovu punu funkcionalnost”. Ona je navela da to predstavlja “važan korak u pogledu ispunjavanja privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24”. "Takođe, vjerujem u kapacitet parlamenta da da prioritet sprovođenju preostalih imenovanja u pravosuđu", napisala Gorčević na društvenoj mreži X i poručila da je “deblokada institucija preduslov intenzivnih i kredibilnih reformi na putu ka EU”. Skupština Crne Gore u februaru je izabrala troje od četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda, dok četvrti kandidat tada nije dobio dvotrećinsku podršku poslanika, čime je sud dobio kvorum, ali sa parnim brojem sudija. Izbor troje sudija Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić u februaru je podržalo više od dvije trećine poslanika vlasti i opozicije. Zvaničnici Evropske unije i Sjedinjenih Država, koji su tražili kompletiranje Ustavnog suda kako bi se deblokirale institucije a zemlja nastavila put ka članstvu u EU, insistirali su da parlament izabere svo četvoro nedostajućih sudija. Konsenzus je tada postignut nakon pritiska Sjedinjenih Država i Evropske unije, koji su apelovali da treba izabrati nedostajuće sudije kako bi počelo rješavanje duboke političke i institucionalne krize u Crnoj Gori. Iz EU su upozoravali da bi moglo doći do prekida pregovora o članstvu ukoliko Ustavni sud ne bude odblokiran.

Nastavak na VOA...