Izvor: Radio Slobodna Evropa, 16.Feb.2015, 18:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mostar kao dio mračnog etno-regiona?

Ovogodišnje obilježavanje Dana oslobođenja Mostara u Drugom svjetskom ratu, 14. februara, proteklo je uz incident, nakon što je grupica mlađih osoba pod kapuljačama kamenicama zasula brojne pripadnike antifašističkih organizacija iz BiH i regiona, prilikom obilaska porušenog čuvenog Partizanskog spomen groblja u tom gradu.

Tako je još jedan u nizu nacionalističkih incidenata u Mostaru, gradu koji ima i nazive nekih ulica po fašistima iz Drugog svjetskog rata, otvorio pitanje >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << je li to danas slobodan grad ili je to grad urušenih civilizacijskih vrijednosti.

Neki od analitičara društvene zbilje tvrde da je Mostar danas grad mraka, ali da je samo dio mraka cijele Bosne i Hercegovine i mračnog etno-regiona.

Brojni svjedoci vremena Mostara posljednjih decenija tvrde da je danas taj grad sušta suprotnost onome što je predstavljao do devedesetih godina prošlog vijeka i izbijanja rata na području bivše Jugoslavije.

Kakav je Mostar bio nekad, objašnjava Azra Šarac, članica Glavnog odbora Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata – SABNOR-a – BiH i nosilac Partizanske spomenice:

„Mostar je bio upravo grad po ljudskoj mjeri. Bio je uvijek multietnička zajednica i poštovale su se sve razlike“, podsjeća Azra Šarac.

Akademik i profesor sociologije na Sveučilištu u Mostaru, prof. dr. Slavo Kukić, kaže da ga često nazivaju jugonostalgičarem, te ističe da nije pogrešno biti nostalgičan za onim što jeste bilo dobro u decenijama prije rata. Tako podsjeća da je Mostar prije nekih 30-ak godina imao više desetina hiljada zaposlenih u industriji:

„A onda je došla, ono što u dnevnom žargonu nazivamo demokracijom. Tu stavljam navodnike. A s njom su došli i hohštapleri koji svugdje u svijetu završavaju na istrim adresama – u zatvorima. A ovdje su zaposjeli vlast“, napominje Kukić.

Govoreći na skupu pod nazivom „Mostar: slobodan grad ili grad urušenih civilizacijskih vrijednosti“, prof. dr. Slavo Kukić kaže da tu novu vlast jesu izabrali građani, ali na priči – pored ostalog – o nacionalnim ugroženostima, koja je bila potpuna obmana:

„A oni su sve to vrijeme, dakako, koristili kako bi – što narod kaže – 'omastili brke'. 'Vi se koljite, mi bi mogli nešto i kapitalizirati'“, komentira Kukić.

U pozadini svega, tvrde analitičari, stoji politika. Što se Mostara tiče, a nakon napada na antifašiste pri ulasku na Partizansko groblje, sarajevski književnik i novinar mostarskog porijekla Ahmed Burić smatra:

„Na određen način, gledamo nastavak 'filma' iz 1993. godine. U jednom se trenutku oni koji su Mostaru zadali najveće rane kunu u primirje i Ženevske konvencije, a istovremeno ruše Stari most. Danas, ujutro se gađaju kamenjem, a popodne govore o evropskim principima.“

Tri Mostara

Tako i dan-danas, dvadesetak godina nakon rata, u Mostaru postoje ulice nazvane po doglavniku NDH-a Mili Budaku ili Juri Francetiću, komandantu NDH-ove Crne legije.

Radmilo Braca Andrić, koji je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih obavljao dužnost gradonačelnika Mostara, krivi sadašnje vlasti:

"Šta ja mogu ili šta mogu građani, koji su antifašisti, koji misle slobodno, koji su demokrati, misliti o današnjem gradonačelniku i o današnjim predstavnicima ili pojedinim strankama, koji ne dižu glas da se ta bruka ukloni iz ovoga grada“, kaže Andrić.

Andrić je uputio i poruku gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću:

„Ja bih pitao gospodina Bešlića, i predložio bih mu, da on zovne Angelu Merkel, pa da pita da li ijedna ulica u Njemačkoj nosi ime nekoga zločinca iz Hitlerove Nacionalsocijalističke stranke.“

Mostar je, smatra osnivač i dugogodišnji urednik poznatog političkog sedmičnika „Dani“, Senad Pećanin, žrtva politika koalicije dviju stranaka – HDZ BiH i SDA. Pećanin podsjeća da, na primjer, činjenicu da je Ljubo Bešlić već praktično treći mandat na mjestu gradonačelnika u SDA navode kao krunski argument nemogućeg položaja Bošnjaka u Mostaru:

„Ali, zanimljivo je da se niko ne pita, pa ko je omogućio gospodinu Bešliću i predstavniku HDZ-a, da bude gradonačelnik? Pa omogućila je upravo Stranka demokratske akcije, iako je imala kvalifikovanu većinu za izbor svog predstavnika“, podsjeća Pećanin.

Zbog svega, splitski profesor istorije i takođe porijeklom Mostarac Dragan Markovina tvrdi da danas ustvari postoje tri Mostara.

„Mostar, koji se nečega sjeća, koji želi obnoviti svoj urbanitet; ima Mostar koji je otišao u emigraciju i ima Mostar koji vrlo aktivno radi da se ovo nikad ne obnovi i taj je na vlasti“, komentira Markovina.

Sarajevski filozof i sociolog Esad Bajtal smatra da je u Mostaru - u širem kontekstu cijele Bosne i Hercegovine - za razliku od nekadašnjeg multietničkog duha...

„Ostao je i javio se, dominira duh netrpeljivosti, netolerancije, duh mržnje i laži, duh podjela i razlika, duh primitivizma, bijede i propasti. To je ključni okvir slike Bosne i Hercegovine, koji nažalost važi i za ovaj grad“, ocjenjuje Bajtal.

Štaviše, u izjavi za naš radio prof. dr. Esad Bajtal ističe da je – od nekadašnjeg grada svjetlosti – Mostar danas grad mraka:

„A njegov mrak je samo dio mraka Bosne i Hercegovine, dio mračnog regiona, etno-regiona koji je izgubio svaki kontakt sa civilizacijom i modernim svijetom“, kaže Bajtal.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...