Izvor: Mondo, 03.Nov.2015, 17:39 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvati će sad konačno razum(ij)eti Srbe?
Na Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga koji počinje za sedam dana u Zagrebu, među novitetima i potencijalnim hitovima je i prvi srpsko-hrvatski rečnik.
Foto: Večernji list
Knjiga koja će sasvim sigurno izazvati najviše komentara na sajmu i u vezi sa njim je srpsko-hrvatski rečnik profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije, piše "Večernji list".
Reč je o izdanju >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << Matice hrvatske, čija je najava pre tačno dve godine izazvala brojne kritike, primedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.
Ignorisanje razlika
Samardžija tvrdi i da je život u jugoslovenskom komunikacijskom prostoru sa zajedničkim delom nastavnih programa, zajedničkim radijskim i televizijskim emisijama, pozorišnim predstavama (za muški deo hrvatske populacije i službom u JNA), ublaživao i umanjivao uticaj razlika između hrvatskog i srpskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji. Pri tome, naglašava da se poneki jezikoslovac znao da posluži i doskočicama poput one o grahu i pasulju: "Naime, nije važno da li je grah ili pasulj, važno je da ga ima".
Medijska buka bila je, ocenjuje zagrebački dnevnik, intenzivna kao da se ne radi o stručnom jezičkom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o "nekakvoj policijskoj poternici kojom će se iz hrvatske jezičke prakse isterivati reči srpskog porekla".
Profesor Samardžija u predgovoru ističe da su dvadesetak godina nakon raspada zajedničke države na hrvatskoj strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičkim osećajem, drugačije odškolovani, koji u dodiru sa srpskim jezikom "zastaju nesigurni i zbunjeni", jer im je velik deo toga razumljiv, deo sličan vlastitom, "ali i jedan deo nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posredi nazivi i nestandardnojezični leksemi".
Upravo zato je, objašnjava autor rada, odlučio da sastavi rečnik po načelima dvojezične leksikografije, prvenstveno kao praktično pomagalo pripadnicama hrvatske jezičke zajednice za što potpunije, ispravnije i celovitije razumevanje srpskog jezika.
Samardžija tvrdi da mu namera nije bila da povuče crtu ili popiše sve razlike između hrvatskog i srpskog jezika, nego da olakša razumevanje srpskih opšteleksičkih i češćih terminoloških posebnosti.
Profesor otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog veka u Hrvatskoj vladao "politikom brižno podupiran serbokroatizam koji je razlike između hrvatskog i srpskog jezika sistemski minimizirao i ignorisao".
Sada se pred hrvatskim čitaocima nalazi pregledni rečnik s više hiljada reči na gotovo 600 stranica, a diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno će biti i glasna i duga, zaključuje "Večernji list".
