Izvor: Politika, 12.Sep.2015, 09:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
I Turci kažu: jeftino pivo
Viševekovna turska vladavina na teritoriji Balkana, na kome su živeli južnoslovenski narodi rezultirala je usvajanjem i širenjem velikog broja turskih reči. Međukulturni i međujezički kontakti otvorili su i put ulasku slovenske leksike u turski jezik. U ovoj svojevrsnoj trgovini rečima znatno manji broj slovenskih reči našao je svoje mesto u turskom >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << jeziku. Najnovija istraživanja pokazuju da u savremenom srpskom jeziku ima oko tri hiljade turcizama, dok turski književni jezik beleži svega oko sto reči iz slovenskih jezika.
Nekada je broj srpskih reči bio daleko veći u osmanskom turskom jeziku, jer je u prvim vekovima osmanlijske vlasti srpski jezik bio jedan od diplomatskih jezika Porte, te su se tako sultani služili srpskim jezikom u diplomatskim prepiskama sa nekim zapadnim i severnim zemljama, kao na primer sa Ugarskom, koja je takođe imala srpsko odeljenje pri dvoru.
Veći broj slovenizama danas se ne koristi često u turskom, jer pojmovi koje ove reči imenuju nisu više aktuelni, a spadaju u domen kulturološke leksike koja se odnosi na jelo, odevanje, zemljoradnju, titule i institucije lokalne vlasti i sl. (semaver samovar, piruhi burek, vatka naramenica, kuluçka kvočka, talika taljige).
Samo jedan broj reči pripada opštem leksičkom fondu, kao kral kralj, kraliçe kraljica, çete četa, vişne višnja, şapka šapka, kumpir krompir pečen u ljusci, mazot mazot, votka votka.
Za mnoge od ovih reči teško je utvrditi iz kojeg tačno jezika vode poreklo, jer je veliki broj reči koje beleže svi slovenski jezici; takve su na primer opšteslovenske reči: kosa kosa, kral kralj, pulluk plug, vişne višnja, voyvoda vojvoda. Da li onda u tom inventaru postoji neki srbizam?
Jednotomni rečnik turskoga jezika (Türkçe Sözlik) beleži reč Bocuk (Bojik, Bojuk) (što odgovara srpskom nazivu Božić) kao naziv za praznik pravoslavnih hrišćana koji se slavi 7. januara po gregorijanskom kalendaru, dok se za Božić koji se slavi 25. decembra (kao i za katolički Božić) koristi zasebna leksema Noel, poreklom iz francuskog jezika. U osmanskom periodu postojala je i poreska dažbina resm-i bojik (resmi Božik), odnosno pristojba (taksa) na božićni posek svinja.
U dijalektima Republike Turske ima svakako više slovenskih, odnosno srpskih reči. Prema najnovijem preglednom popisu prof. Hajrije Sulejmanoglu Jenisoj postoji nešto više od 550 reči poreklom iz slovenskih jezika.
I među njima je veliki broj reči koje beleže dva slovenska jezika ili više njih; jeftin jeftin, maçka mačka, peç peć, pelana pelena, piva pivo. Iz srpskog jezika su, na primer, sledeće reči: gacak gačac, gupçe gubica, kosat kusatak, mutka motka, papuk papak, papara popara, piva pivo, şubara šubara. Neke od ovih reči čuvaju oblike iz srpskih narodnih govora, kao što je to slučaj sa rečju çeşt čest, koja predstavlja stariji, crkvenoslovenski oblik reči čast, a javlja se u turskom u značenju gozba. Sloju narodne leksike slovenskog porekla preti iščezavanje, te bi za srpske i turske lingviste bio važan zadatak popisavanje te leksike na terenu i njena detaljna analiza, s obzirom na to da je prošlo više od pola veka od kako je prof. Andreas Tice izvršio popis slovenske leksike u turskim narodnim govorima.
Dr Marija Đinđić
Institut za srpski jezik SANU
Pogledaj vesti o: Pivo














