Izvor: Nezavisne Novine, 04.Maj.2018, 08:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Banjalučka pivara" nekad i sad: Trapisti pioniri pivarstva

BANJALUKA - Polovinom 19. vijeka u Banjaluku nije došla samo evropeizacija, već i neobična družina kaluđera koji su po francuskom samostanu La Trappe dobili ime trapisti, a danas za njih svi znamo.

Kada bismo vam rekli ime Franjo Faner, ništa vam ne bi značilo. Ali kada bismo vam rekli Marija Zvijezda, tada biste sigurno znali o čemu pričamo. Franjo je za 1.400 dukata u to vrijeme, kao jedan od trapista, kupio zemlju od zemljoposjednika Tome i osnovao samostan Marija Zvijezda. >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Trapisti su brzo utemeljili veliku modernu samostansku ekonomiju, iz koje su iznikle mnoge industrijske grane, pa i pivarstvo, te se zbog tih zasluga smatraju pionirima banjalučke industrije.

Od te male do današnje najveće banjalučke pivare prošlo je tačno 145 godina.

Trapisti su počeli s eksperimentalnim pivom, bez hmelja. Sav taj proces im se dopao i inspirisao ih je, kao što i nektar danas nas inspiriše, pa su već tri godine kasnije postali pravi pivari, s modernim postrojenjem i industrijskom proizvodnjom. Oni su za svoje vrijeme bili pravi vizionari, jer je već dvije godine nakon modernizacije uslijedio porast potražnje piva na našim prostorima, pa su vrlo brzo morali da povećavaju kapacitet proizvodnje na oko 50.000 hektolitara. Da ne bi samo Banjaluka uživala u njihovom pivu, pobrinuli su se otvarajući pivnice i u drugim gradovima, a izvozili su i van BiH.

Sve je išlo u pravom smjeru sve do velike ekonomske krize, koja nije mimoišla ni pivarsku industriju. Svjetski rat koji je uslijedio, štete od bombardovanja i mnogi drugi faktori uticali su na trapiste koji su digli ruke od svog pivarskog sna i iselili se, a već 1946. socijalistička vlast konfiskovala je pivaru.

Iako riječ "konfiskacija" zvuči kao nešto loše - pivari je to donijelo čak dvije reforme, a donijelo je i prvo pivo po imenu nektar. Nekoliko desetina hiljada boca nektara na sat proizvodilo se polovinom šezdesetih godina, a nakon zemljotresa 1969. čak i više.

Što je više ljudi pilo nektar, to se o njemu više pričalo te su uslijedile i prve nagrade za kvalitet u Sarajevu i Briselu. Pred kraj postojanja SFRJ pivara je imala više od 600 zaposlenih i bila je sedma u zemlji po prodaji piva.

Kada se situacija u sadašnjoj državi smirila, 1995. pivara je proglašena za državno preduzeće od posebnog značaja za RS, a u to doba naglo je porasla proizvodnja i izgrađena su postrojenja kapaciteta milion hektolitara godišnje. Dobar glas o pivari stigao je i do Londona, te je "Altima Partners LLP" 2005. godine postala većinski vlasnik. Dvije godine poslije pivara je od Briselskog instituta dobila sertifikat za kvalitet, a 2009. nektar je dobio status superbrenda u BiH, te je uslijedilo novo, još bolje doba za "Banjalučku pivaru".

Naredni period upisuje se zlatnim slovima, jer je 2013. prodaja prešla magičnu brojku od 400.000 hektolitara piva. Danas su nektar i ostali brendovi pivare omiljeni za brojne pivopije širom regije, a napici iz Banjaluke putuju i van našeg kontinenta.

"Nezavisne novine" će u rubrici "Banjalučka pivara nekad i sad" sljedećeg petka predstaviti modernizaciju pogona i proizvodnje "Banjalučke pivare", a vi do tada nazdravite nektarom!

Nastavak na Nezavisne Novine...