Sve veći minus u kasi

Izvor: Politika, 23.Maj.2013, 23:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sve veći minus u kasi

Neophodan hitan rebalans budžeta i da ne bude povećanja plata i penzija u oktobru

Javne finansije su u veoma lošem stanju, a budžetski deficit je mnogo veći od planiranog. Da bi se izbegla kriza javnog duga potrebno je da se što pre uradi rebalans budžeta i da se plate u javnom sektoru i penzije stave pod kontrolu, ocenio je juče Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta.

– Računato i sa poslednjim >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << merama vlade za smanjenje deficita, minus u kasi će umesto planiranih 3,6, biti 5,5 odsto BDP. U takvoj situaciji bi povećanje plata i penzija u oktobru bilo fiskalno neodgovorno – saopštio je Petrović predstavljajući Predlog za stabilizaciju javnih finansija Fiskalnog saveta, kao i njihovu ocenu mera vlade i ostvarenja budžeta.

Iako Ministarstvo finansija najavljuje da će njihov program mera štednje smanjiti deficit za jedan odsto BDP-a, stvarno smanjenje je 0,6-0,7 odsto BDP-a, ocenjuju u Savetu. Deficit će, po računici Saveta, dostići 200 umesto planiranih 122 milijarde dinara, a smanjenje deficita moguće je postići za još jedan procentni poen BDP-a rebalansom budžeta. Međutim, još je nepoznato koje mere uštede bi bile obuhvaćene rebalansom.

– Da bi mere dale efekat potrebno je da se primenjuju duži period i zato rebalans budžeta treba uraditi što pre. Ukoliko bi usledio u septembru, doneo bi uštede samo u poslednjem kvartalu, što je nedovoljno. Mi smatramo da bi vlada trebalo da fiskalni deficit zadrži ispod 4,5 odsto BDP-a u ovoj godini. Nije isključeno da u oktobru ne bude povećanja plata i penzija, a da za celu 2014. godinu povećanje iznosi ukupno dva odsto – ocenio je Petrović.

U Fiskalnom savetu su izneli i podatak da je učešće plata u javnom sektoru i penzija u našem BDP-u najveće u Evropi.

Osnovni razlog povećanja deficita u ovoj godini su slabiji prilivi budžeta za 80 milijardi dinara kao posledica optimistično planirane prihodne strane budžeta. Značajno su podbacile čak tri velika poreska prihoda – na dobit, na dodatu vrednost i neporeski prihodi, i to za 20 milijardi dinara pojedinačno. S druge strane, rashodi budžeta su manji problem iako su i oni veći od plana za oko 20 milijardi dinara, što je 0,5 odsto BDP-a.

Javni dug je premašio 60 odsto BDP-a i nastaviće da raste.

Po oceni Vladimira Vučkovića, člana saveta, u ovoj godini su mogući novi rashodi koji nisu predviđeni u budžetu. To su socijalna pomoć za energetski zaštićenog kupca, finansiranje RTS-a iz budžeta, a moguće je da subvencije za poljoprivredu probiju planirani nivo.

– Rashodi su povećani i zbog izgradnje Koridora 11 i mosta Zemun–Borča, koji se realizuju iz azerbejdžanskog i kineskog kredita. Izvršenje ovih rashoda se otežano prati, jer ove poslove realizuju strane kompanije, ali to nije dovoljan razlog za loše budžetiranje – rekao je Vučković.

U savetu su ocenili da su izmena stope poreza na dohodak i stope doprinosa dobra mera, jer se uravnotežuju prihodi lokala i centralne države, ali povratak na stari zakon bi bio još bolji.

Nikola Altipamarkov, član saveta, ukazao je da bi po originalnom Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, koji je napravljen uz konsultacije sa Stalnom konferencijom gradova i opština, lokalu pripalo 107 milijardi dinara, a da im posle smanjenja poreza na zarade i ukidanja kvazifiskalnih nameta pripada 112 milijardi dinara.

-------------------------------------------------

MMF i savet različito o deficitu

Povodom toga što je MMF upravo saopštio da će budžetski deficit u ovoj godini kod nas iznositi osam odsto BDP-a, Petrović je rekao da njihove računice ne odstupaju mnogo od onih Fiskalnog saveta.

– MMF nije uračunao poslednje mere vlade za smanjenje deficita, koje ga smanjuju za jedan procentni poen, na sedam odsto BDP-a. Razlika između naših 5,5 i njihovih sedam odsto metodološka je i razlika je samo za nekih 15 milijardi dinara ili 0,4 odsto BDP-a. Suština njihovog saopštenja i našeg obraćanja je ista – neophodan je brz i značajna odgovor vlade za smanjenje deficita.

J. Rabrenović

objavljeno: 24.05.2013.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.