Američki đaci na braniku evrokrize

Izvor: Politika, 23.Dec.2011, 23:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Američki đaci na braniku evrokrize

Novi španski ministar ekonomije Luis de Gindos bivši je šef filijale propale banke Liman braders za Pirinejsko poluostrvo

Garant više od 1.000 milijardi dolara duga država članica evrozone, američki finansijski sektor ima životni interes da spreči bankarski bankrot sa ove strane Atlantika. Borba sa evropskom dužničkom krizom u Briselu, Frankfurtu i na Volstritu poprimila je u drugoj polovini ove godine nove pojavne oblike.

Tako se, na primer, ove sedmice plimi >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << bivših poslenika vodećih američkih banaka na ključnim mestima u Evropi (Mario Dragi, Mario Monti, Lukas Papadimos...) priključio se i novi španski ministar ekonomije Luis de Gindos (51). Iz bogate radne biografiji De Gvindosa jedan „detalj” upadljivo su prenele sve svetske agencije.

Novi španski ministar ekonomije je uoči erupcije tekuće globalne finansijske krize i tokom nje bio šef filijale američke banke Liman braders (Braća Liman) za Španiju i Portugaliju. Spektakularni bankrot američke centrale Braće Liman septembra 2008. godine, sa nenaplativim dugovima u visini od 450 milijardi dolara, uveliko se smatra zvaničnim početkom najteže globalne finansijske krize od Drugog svetskog rata, koja ni izbliza nije još okončana.

Ministar De Gindos danas drži ekonomsko kormilo Španije, države čijim bankama – po proceni Evropske bankarske agencije – za normalno funkcionisanje u 2012. godini nedostaje 26,2 milijarde evra.

U jeku najteže krize u evrozoni od njenog osnivanja, a pred novu rundu mogućeg obaranja kreditnog rejtinga 15 članica ove monetarne unije, američki bankarski đaci strateški su raspoređeni.

Tri države sa najugroženijim bankarskim sektorom – Grčka, Španija i Italija – ove jeseni su, bez izbora, na ključnim mestima u državnoj upravi dobile nekadašnje kadrove američkih banaka – uspešnih i propalih. Imenovanja Marija Dragija, Marija Montija, Lukasa Papadimosa i Luisa de Gindosa nije novina u odnosima američkog finansijskog sektora sa EU.

Finansijski načeta Evropa odavno je zaboravila Petrosa Hristodulosa, nekadašnjeg menadžera Nacionalne banke Grčke za međunarodna tržišta, koji je odigrao ključnu ulogu u izmeštanju  državnog duga kanalom preko londonske kompanije „Titlos” krajem 20. veka. Hristodulos je u Nacionalnu banku Grčke stigao 1998. godine sa platnog spiska u Goldmanu Saksu, koji izgleda odavno plete mrežu diskretno povezanih i veoma uticajnih službenika.

Moćna američka banka još od 1985. godine neguje istančane odnose sa Evropom. Piter Saderlend, nekadašnji predsednik Goldman Saks internešenela i bivši komesar EU za konkurenciju, potom Šarl de Kroase, bivši predsednik francuske banke Kredi komersijal, lord Grifit, svojevremeni savetnik britanske premijerke Margaret Tačer, Otmar Ising, nekadašnji član upravnog odbora Bundesbanke i veliki protivnik finansijskog „spasavanja” Grčke... Svi oni su svojevremeno radili za Godlmana Saksa.

Američkoj bankarskoj školi na radu u Evropi sada se pridružuje i Luis de Gindos. „Novi španski ministar ekonomije je ugledni stručnjak. De Gindos se zalaže za stvaranje ’loše banke’`, koja bi pod nadzorom države objedinila problematična potraživanja u Španiji”, prenose agencije.

Sudbina evropskih bankarskih dugova je pod strogim nadzorom.

Tanja Vujić

objavljeno: 24.12.2011
Pogledaj vesti o: Nova godina

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Bivši američki bankari drže evropsko kormilo

Izvor: GdeInvestirati.com, 24.Dec.2011, 13:43

Borba sa evropskom dužničkom krizom u Briselu, Frankfurtu i na Wall Streetu poprimila je u drugoj polovini ove godine nove pojavne oblike. Opširnije..

Nastavak na GdeInvestirati.com...

Američki đaci na braniku evrokrize

Izvor: Capital.ba, 24.Dec.2011

NJUJORK, Garant više od 1.000 milijardi dolara duga država članica evrozone, američki finansijski sektor ima životni interes da spriječi bankarski bankrot u Evropi. Borba sa evropskom dužničkom krizom u Briselu, ..

Nastavak na Capital.ba...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.