Šta nedostaje leskovačkom ajvaru da osvoji svet

Izvor: RTS, 20.Okt.2019, 19:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta nedostaje leskovačkom ajvaru da osvoji svet

U Srbiji 42 prehrambena i neprehrambenih proizvoda imaju zaštićeno geografsko poreklo. Dok futoški kupus i pirotski kačkavalj beleže rast proizvodnje, pirotski ćilim tka tek jedno udruženje žena. Nadležni kažu da će potencijal proizvoda sa geografskim poreklom podržati dodatnim subvencijama.
Kada vešte ruke po nasleđenom receptu, "upakuju mirise klime i ukuse geografije u jedinstven proizvod", >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << onda je ispunjen prvi uslov za zaštitu geografskog porekla.

Zahvaljujući tome, hrana iz Francuske i Italije osvojila je svet, a slično će pokušati i proizvođači leskovačkog ajvara.
"Ukus i miris dolaze od pečenja na drva na metalnim plotnama. Tu je uloženo dosta ručnog rada. Ne koristimo hibride nego sortu u tipu kurtove kapije, paprike koja daje 50, 60 odsto manje prinose", kaže Stevica Marković iz udruženja "Leskovački ajvar".
Veći troškovi proizvodnje i nelojalna konkurencija koja nekažnjeno koristi oznake koje samo liče na zaštićeno geografsko poreklo, glavni su razlozi za manji broj sertifikovanih proizvođača.
"Proizvodi ne mogu dobro da iskomuniciraju svoj dodatni kvalitet sa potrošačima. Ne postoji logo koji jasno označava da je to proizvod sa zaštićenim imenom", ističe Dragana Tar iz kompanije "SEEDEV".
Kaže da lokalne samouprave vole da se podiče proizvodima, ali da slabo brinu o njima i ne pružaju proizvođačima podršku u vidu dodatne obuke ili promocije.
Rešenje problema nudi Violeta Jovanović iz Naleda.
"Zagovaramo ideju da se u svim većim gradovima i turističkim centrima uspostave etno-galerije u kojima će se plasirati autentični proizvodi. Pre svega u Beogradu, gde ih turisti i stranci traže", objašnjava Jovanovićeva.
Nove subvencije Ministarstva poljoprivrede
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su svesni i potencijala i problema i zato spremaju nove subvencije koje neće isključiti postojeću podršku.
"Pokrivanje dela troškova sertifikacije koje se kreće od 55 do 60 odsto, ako se radi o marginalnim područjima. Takođe, imamo i sistem za uspostavljanje kontrolnih markica", objašnjava Branislav Raketić iz Ministarstva poljoprivrede.
Pre nego što izađu pred stranog kupca, proizvodi sa geografskim poreklom trebalo bi da osvoje domaćeg. Ali to je priča o tome da moramo više da volimo i poštujemo sebe.
U vuneni šal domaće proizvodnje ugrađeno je mnogo više kvaliteta i ručnog rada od sličnog iz uvoza, iz komercijalne proizvodnje, koji smo spremni da platimo i nekoliko puta više.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.