Izvor: Blic, 09.Nov.2009, 06:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na spomeniku kulture peru tepihe

Kruševac - Jedna od znamenitosti Kruševca, pet starih česama u nizu, nalaze se u jako lošem stanju jer nema dovoljno para za njihovu rekonstrukciju. Poslednji ozbiljniji zahvati na česmama urađeni su pre 20 godina. Lazareva česma sada služi za pranje tepiha i veša, dok je Uroševac česma zarasla u šiblje i lokvanj.



- O česmi niko ne vodi računa, a uglavnom služi ljudima iz komšiluka da peru itisone, tepihe, krpe. Dolaze i iz drugih delova grada. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Deo iza česme, gde je nekada bilo kupatilo, putnici koji čekaju autobus koriste kao nužnik - pričaju stanovnici Jastrebačke ulice o tome šta se dešava sa Velikom ili Lazarevom česmom.

Pet česama raspoređenih gotovo na pravoj liniji pored ulica Cara Lazara i Jug Bogdanove, potiču još iz perioda turske vladavine, mada se pretpostavlja da su izvori na tim mestima postojali još u vreme kneza Lazara.

- Arhitektonski sve česme su slične, rađene od blokova peščara, skromno ukrašene i spuštene u odnosu na nivo ulice. Nažalost, ove česme propadaju jer je poslednja konzervacija urađena još osamdesetih godina prošlog veka, ali tada nije urađena Uroševa česma koja je, inače, u najgorem stanju. Pre nekoliko godina zid pored Uroševe česme se urušio, pa je potom saniran. Projekti postoje, ali je uvek problem u novcu - priča Nataša Miladinović, arhitekta-konzervator iz Narodnog muzeja Kruševac.

Pre skoro 50 godina poznati geolog akademik Kosta Petković ustanovio je da vode koje se spuštaju sa Bagdale nisu pogodne za piće jer su zagađene zbog velike propustljivosti tla.

- Voda koja teče kroz ove česme je bakteriološki i hemijski neispravna i to je još jedan momenat koji se mora uzeti u obzir kada se govori o revitalizaciji ovih česama. Sada su zapuštene, neposećene, a kada bi bile priključene na gradski vodovod i voda iz njih bila upotrebljiva, sigurno je da bi se kod česama skupljao veći broj ljudi. Što se tiče građevinski radova treba uraditi preziđivanje jer voda curi između kamenih blokova - objašnjava Nataša Miladinović.

U Narodnom muzeju Kruševac i Turističkoj organizaciji planiraju da urade projekat sanacije i revitalizacije pet česama sa kojim bi konkurisali kod NIP-a za sredstva i ove istorijski vredne objekte zaštitili.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.