Definisanje srpskog nacionalnog pitanja

Izvor: Politika, 06.Jul.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Definisanje srpskog nacionalnog pitanja

Kruševačka književno-filozofska škola završila rad, a za novog predsednika Saveta izabran dr Mile Savić

Kruševac – Dvadeseta Kruševačka književno-filozofska škola juče je završila rad. Za novog predsednika Saveta ove škole izabran je prof. dr Mile Savić. Završnu reč dao je dosadašnji, dugogodišnji predsednik Saveta prof. dr Svetozar Stojanović.

I generalna debata o temi >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << „Razbijanje Jugoslavije, kosovskometohijski problem, Srbija i dominantni svet u proteklih 20 godina” protekla je u živom polemičkom i dijaloškom tonu.

Đorđe Vukadinović je izložio zanimljive rezultate višegodišnjeg sociološkog istraživanja o odnosu građana Srbije prema evropskim integracijama, Kosovu i Metohiji i Rusiji. Ova istraživanja pokazuju da se temeljna vrednosna opredeljenja teško menjaju, ali u definisanju geopolitičke orijentacije Srbije politički faktor o toj činjenici slabo vodi računa.

Radivoje Kerović smatra da je nužno definisanje srpskog nacionalnog pitanja kroz sagledavanje nas samih i uspostavljanje logičkog reda u glavi i definisanje liste prioriteta, što bi, uveren je, doprinelo da se politički establišment i intelektualci konačno uzdignu do nivoa nacionalnog sagledavanja i razumevanja teških problema s kojima smo suočeni.

Đuro Kovačević je naglasio da je srpski narod jedan od najautentičnijih i najstarijih evropskih naroda, te da je neprihvatljiva podela na nacionalno i evropski opredeljene političke blokove. Evropa za nas nije superioran model, nego je to prirodni model koji je utemeljen u našoj istoriji. Naš evropski habitus je u temelju našeg nacionalnog identiteta.

Jedan od osnivača Škole Pavle B. Bubanja govorio je o našoj bogatoj baštini na Kosovu i Metohiji, konstatujući da je nezaborav te baštine najbolji način da branimo ovaj deo srpske teritorije.

Slobodan Rakitić je, uz ostalo, izneo suptilnu analizu povesti mukotrpnog uobličavanja srpskog književnog jezika, burnu i dugotrajnu istoriju njegovog oblikovanja, dovodeći pitanje jezika u vezu sa kosovskim zavetom. Razaranje temelja srpskog nacionalnog bića počelo je upravo razaranjem srpskog jezika.

Generalnoj debati prethodio je subotnji popodnevni okrugli sto, na kome je glavna tema razmatrana iz ugla književnosti.

Srba Ignjatović je konstatovao da reči novogovora (rekonfiguracija) i tranzicija, na primer, ne služe da bi nas približile suštini, već da bi zamaglile stvar. Tokom razaranja Jugoslavije i lomljenja Srbije, koje traje, lansirano je na stotine takvih pojmova iz globalno-imperijalnog arsenala.

Petar Zec je govorio o patriotama i izdajnicima iz ugla analize dela Jovana Sterije Popovića i njegovog svevremeno aktuelnog remek-dela „Rodoljupci”, u kome je antropološki genijalno oslikana srpska tragikomično-groteskna bolna situacija i apsurdno nepromenljiv mentalitet.

Trivo Inđić je govorio o odgovornosti intelektualaca za raspad Jugoslavije i konstatovao da se koreni te odgovornosti nalaze u sada već davnim napadima na Novosadski dogovor iz 1954. godine, da bi potom ukazao da su prvim udarcima bili podvrgnuti srpski jezik i pismo. Pošto je oslikao stanje u kulturi, naglasio je da nam je nasušno potrebna nova kulturna politika.

U raspravi su govorili i Želidrag Nikčević, Mićo Cvijetić, Dušan Stojković, Miloš Petrović, Ljubiša Đidić, Zoran Milosavljević i Milica Lilić Jeftimijević.

-----------------------------------------------------------

Filozofija i književnost

U izjavi za „Politiku” novoizabrani predsednik Saveta prof. dr Mile Savić kaže: „Filozofsko-književna škola u Kruševcu zauzima posebno mesto u još uvek neartikulisanom konceptu demetropolizacije kulturnog života u Srbiji. Sam spoj filozofije i književnosti predstavlja izvanrednu priliku da se na jednom mestu sagledaju različiti aspekti tumačenja stvarnosti. Ono što za sada nedostaje jeste sintetički iskorak u pogledu preplitanja filozofije i književnosti. Srpska filozofija treba da tematizuje srpsku književnost. Posebno zbog toga što je književnost pre i često bolje uočavala ključne društvene probleme od same teorije društva.

R. Stanković - Sl. Kljakić

[objavljeno: 07/07/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.