Nedić u gimnaziji „osporavan i hvaljen”

Izvor: Politika, 07.Mar.2011, 23:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nedić u gimnaziji „osporavan i hvaljen”

Škole odlučuju o tome čije će portrete izabrati za svoje učionice i hodnike, a prosvetni inspektori mogu da postupaju ako postoji prijava

Na zidu Prve kragujevačke gimnazije, među znamenitim učenicima škole, nalazi se i portret generala Milana Nedića, predsednika vlade u okupiranoj Srbiji od 1941. do 1944. godine, ličnosti koja zbog svoje uloge u Drugom svetskom ratu i danas izaziva polemike. Povod za poslednju je izložba koju je škola organizovala obeležavajući 175 >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << godina postojanja. Kako objašnjavaju u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji, portret Milana Nedića stoji okačen među znamenitim učenicima škole već dve godine. Ispod fotografije o generalu piše da je bio „osporavana i hvaljena ličnost”, ministar vojske i mornarice od 1939. do 1940. godine i predsednik kolaboracione srpske vlade od 1941. do 1944. godine.

– Ljudi koji su radili izložbu iz Narodnog muzeja procenili su da treba da bude predstavljen i Nedić. Prema mojim saznanjima za dve godine koliko je taj portret istaknut niko se nije žalio, ni roditelji đaka ni bilo ko drugi – kaže Miroslav Petronijević, zamenik direktora gimnazije.

Nedićev portret u kragujevačkoj gimnaziji postao je tema ovih dana, kada je jedna novinarka bila u poseti školi i videla ga, objašnjava Petronijević.

U Ministarstvu prosvete kažu da ne postoji propis koji reguliše ovakve slučajeve, odnosno da škole odlučuju o tome čije će portrete izabrati za svoje učionice i hodnike, kao i da prosvetni inspektori, u takvim slučajevima, mogu da postupaju ako postoji prijava.

Savez jevrejskih opština neće protestovati povodom isticanja portreta Milana Nedića u kragujevačkoj gimnaziji. Aleksandar Nećak, predsednik Saveza jevrejskih opština, kaže da nema informaciju zašto je taj portret uopšte postavljen u školi, ali da za članove jevrejske zajednice to nije prihvatljivo.

– Ipak, ne protestujemo protiv toga, smatramo da je to stvar Ministarstva prosvete. Verovatno kragujevački profesori smatraju da treba da pokažu učenicima ko je bio Milan Nedić. Naš stav o njemu je poznat, a iz dokumenata je dobro poznato i šta je on mislio o Jevrejima. Dovoljno je reći da je u vreme njegove vlade 84 odsto Jevreja stradalo. Kada bi u škole bila uvedena metodska jedinica o holokaustu, što inače već duže vreme tražimo, onda bi đaci znali da je dok je Nedić bio na čelu vlade, Srbija „očišćena” od Jevreja – kaže Nećak.

Istoričar Čedomir Antić skidanje portreta smatra prekrajanjem istorije i ocenjuje da takav pristup nije dobar. On ističe da je loše reći da je Nedić bio samo žrtva i da nije imao političku ideologiju i program, kao što je nepravedno reći i da nije učinio sve da spase hiljade srpskih prognanika.

– Nije dobro skidati portrete i brisati delove istorije jer slika koju nam istorija daje je i pozitivna i negativna. Ne nalaze se u njoj samo portreti zaslužnih. Nečija fotografija, uostalom, ne znači ni pokudu ni pohvalu onoga što je ta ličnost radila – kaže Antić.

O tome kakvo mesto zaslužuje Nedić u sećanju potomaka raspravljalo se i početkom devedesetih godina kada se igrala predstava Siniše Kovačevića „Đeneral Milan Nedić”, kada se Nedićevo ime našlo u knjizi „Sto znamenitih Srba” 1993. godine, ali i kada je, u dva navrata podnošen predlog za njegovu rehabilitaciju, poslednji 2008. godine. Maja 2009. godine mediji su preneli vest da je na zahtev potpredsednika vlade i ministra unutrašnjih poslova, Ivice Dačića, iz zgrade vlade skinut portret Milana Nedića. Njegova slika nalazila se izložena među portretima dotadašnjih predsednika vlade. 

Jelena Čalija

-------------------------------------

Milan Nedić (1878–1946)

Vojnu službu započeo je u 18. pešadijskom puku u Beogradu, a učestvovao je u Balkanskim i u Prvom svetskom ratu. Od 1934. do 1935. godine bio je načelnik Glavnog generalštaba jugoslovenske vojske, a 1939. godine postavljen je za ministra vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije. Posle nemačke okupacije Srbije oformio je takozvanu „Vladu narodnog spasa” i do 1944. godine obavljao dužnost predsednika vlade. Dok je bio na toj funkciji nad Jevrejima u Srbiji sproveden je holokaust. Bio je angažovan nad zbrinjavanjem izbeglih Srba nad kojima je na prostorima marionetske Nezavisne države Hrvatske izvršen genocid. Oktobra 1944. godine sa članovima vlade, Nedić se sklonio u Kicbil u Austriji. Uhvatile su ga britanske snage i predale jugoslovenskim vlastima. Prema navodima tadašnje štampe, izvršio je samoubistvo 5. oktobra 1946. godine skočivši kroz prozor tamnice u Beogradu gde je bio zatočen.

objavljeno: 08.03.2011.
Pogledaj vesti o: Kragujevac

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.