
Izvor: Kurir, 18.Nov.2013, 12:28 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Slavka Drašković: Srbi u Austriji treba da budu nacionalna manjina!
Podrška Srbija želi da pomogne našoj zajednici u Austriji da ojača svoje institucije, da naši ljudi budu više predstavljeni i zastupljeni u zemlji u kojoj žive i da se bolje organizuju
BEOGRAD - Ozbiljne teme na dnevnom redu.
Srbija želi da pomogne srpskoj zajednici u Austriji da ojača svoje institucije, da naši ljudi budu više predstavljeni i zastupljeni u zemlji u kojoj žive i da se bolje organizuju. Nisu jedinstveni, nisu politički prisutni, kaže >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << za Kurir Slavka Drašković, direktorka Vladine Kancelarije za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, koja danas boravi u poseti srpskim organizacijama u Austriji. O važnosti ovog susreta govori i činjenica da u posetu dolaze i savetnici predsednika Srbije Tomislava Nikolića za spoljnu politiku i kulturu Marko Đurić i Radoslav Pavlović.
Zašto je Austrija toliko važna?
- Austrija je veoma važna iz više razloga, ali pre svega zato što tamo živi jedna od naših najvećih zajednica u svetu. Beč je i u odnosu na Čikago najveći "srpski grad" ako uzmemo procenat Srba na ukupan broj stanovnika. Zvanično ima 180.000, ali sigurno 200.000-250.000 hiljada Srba.
Bez obzira na veliku brojnost, Srbi se još nisu izborili za neka osnovna prava poput maternjeg jezika u školama, deca pohađaju nastavu na BHS?
- Nažalost, to je tačno. To sam pitanje postavila u razgovoru sa austrijskim zvaničnicima i oni tada nisu videli neophodnost da se srpski jezik uvede u škole, tako da na tome treba da radimo, uporno. Početkom ove godine u Beču su predstavljene studije o tome da deca bolje uče nemački ako dobro savladaju svoj maternji jezik, te da su tada i bolje integrisani, dok BHS samo zbunjuje decu i veoma otežava učenje.
Da li Srbi mogu da se izbore da postanu nacionalna manjina u Austriji? Šta matica preduzima u vezi s tim?
- Naš cilj i jeste da dobijemo status nacionalne manjine, status autohtonog naroda. Kriterijumi za to su veoma specifični. Neophodno je dokazati da su Srbi u poslednjih 100 godina u kontinuitetu bili prisutni u ovoj zemlji, i to koncentrisani na nekim lokacijama. Razgovarala sam s državnim sekretarom u MUP Austrije zaduženim za integraciju Sebastijanom Kurcom i on mi je rekao da nema osnova za to. Nisam bila razočarana, bila sam zadovoljna što sam tada otvorila to pitanje, a potom smo okupili stručnjake iz svih relevantnih oblasti da prikupimo istorijsku građu i dokaze i napravimo studiju o Srbima u Austriji. Pokušaćemo njome da lobiramo za dobijanje statusa nacionalne manjine i neće biti lako.
Neophodne promene: Mladi i školovani da se uključe u rad udruženja
Mladi, integrisani Srbi kao da izbegavaju klubove?
- Naš cilj i jeste da se mladi i školovani više uključe u rad naših udruženja i organizacija i rukovođenje njima. Zato će i na ovom konkursu prednost imati projekti i udruženja koji uključuju tu ciljnu grupu u svoj rad i okupljaju što veći broj naših građana u dijaspori.
Ekonomski kanal: Povezati Požarevac i Beč
Kakav je privredni potencijal dijaspore u Austriji?
- Nemamo još tačne podatke o doznakama po zemljama, ali Nemačka i Austrija vode, po nekim nezvaničnim podacima. Dijaspora u Austriji je lokalno orijentisana kada su ulaganja u pitanju i tu je reč o malom i srednjem biznisu, što je veoma dobro. Postoji ideja da između Požarevca i Beča napravimo stalni ekonomski kanal, da grad gastarbajterima ponudi mogućnost ulaganja na lokalu, i zato će se u Požarevcu opet otvoriti Kancelarija za dijasporu. Veza između Kruševca, odnosno Brusa i Moskve koja je u tom kontekstu uspostavljena može da bude primer.
Pogledaj vesti o: Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija, Evropska Unija