Referendum neće doneti rezultate

Izvor: B92, 16.Feb.2012, 16:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Referendum neće doneti rezultate"

Beograd -- Predstavnici vlasti u Srbiji poručili su da rezultati referenduma na severu Kosova neće doneti nikakav rezultat i da je u pitanju zloupotreba narodne volje.

Zvanični Beograd se protivio održavanju referenduma i smatra da je štetan po Srbiju na međunarodnom planu.

Stručna javnost smatra da referendum na severu Kosova neće imati negativne posledice po odluku o dodeljivanju Srbiji statusa kandidata za EU, ali da je, da su Srbi sa Kosova >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << koordinirali akcije sa Beogradom, mogao da ojača poziciju Srbije u političkim pregovorima sa kosovskim Albancima.

Opozicija u Beogradu, ne deli takav stav - Srpska napredna stranka ocenjuje da rezultat referenduma pokazuje da vlast u Srbiji ne zastupa interese srpskog naroda u pokrajini.

Predstavnici EU oštro osuđuju referendum i smatraju ga potpuno nepotrebnim i delom srpske predizborne kampanje.

Međunarodna zajednica odbacila je referendum, ocenjujući ga samo kao neku vrstu ankete među Srbima na severu Kosova, smatrajući da bi naneo štetu konstruktivnom odvijanju dijaloga Beograda i Prištine, dodaje francuska agencija.

Građani četiri opštine na severu Kosova su se na dvodnevnom referendumu, na kojem su se izjasnili da li prihvataju institucije tkzv. Republike Kosovo, uz izlaznost od oko 75 odsto, izjasnili protiv prihvatanja kosovskih institucija.

Prema zbirnim preliminarnim rezultatima na referendum je izašlo 75,28 odsto glasača, od ukupno 35.500.

Za resornog ministra Gorana Bogdanovića referendum je nepotreban i predstavlja zloupotrebu narodne volje od strane pojedinih političkih partija.

Zbog nejedinstva koje postoji između kosovskih Srba i Vlade Srbije biće nastavljeni pritisci na državu Srbiju, upozorava ministar.

„Referendum je pokazao ono što smo i očekivali, a to je da narod na Kosovu ne želi kosovske institucije, i ono što je najbitnije ovo je klasičan primer zloupotrebe narodne volje pojedinih političkih partija za dnevnopolitičke svrhe i kupovinu dnevnopolitičkih poena", ocenio je Bogdanović.

Šef beogradskog tima u dijalogu sa Prištinom Borislav Stefanović je, gostujući u vestima TV B92 ponovio da je referendum, potpuno nevažan, budući da je potvrdio nešto "što svi znamo", kao i da su njegovi rezultati nevažni i da neće imati nikakve pravne posledice.

"Referendum je potvrdio nešto što svi znamo. On je u koliziji sa Ustavom i zakonom. On neće imati nikakve pravne posledice, doduše imaće političke", rekao je Stefanović.

Komentarišući izjavu ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova, koji je rekao da međunarodna zajednica ne bi trebalo da ignoriše rezultate referenduma, Stefanović je kazao da misli da se Rusija apsolutno slaže sa porukom Beograda da instaliranje prištinskih institucija nije prihvatljivo ni za Srbe sa severa Kosova, niti za državu Srbiju.

Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović ukazao je da su građani severa Kosova bili pod velikim pritiskom da izađu na referendum i izjasne se protiv prištinskih instucija, a da se zapravo uopšte nije izjašnjavalo o tome, već o podržavanju odnosno protivljenju vladi Srbije.

"Izvesno je da su ljudi bili u ogromnoj dilemi i pod ogrominim pisihičkim pritiskom, jer ne izaći na referendum u tumačenju lokalnih političkih lidera značilo bi automatski da su za širenje prištinskih institucija, ali koliko ja to vidim to je bilo glasanje za vladu Republike Srbije i protiv nje", rekao je Ivanović.

Urednik časopisa "Izazovi evropskih integracija" Nikola Jovanović ocenio je da referendum neće imati negativne posledice po odluku o dodeljivanju statusa kandidata za članstvo Srbije u EU, ali da je, da su Srbi sa Kosova koordinirali akcije sa Beogradom, mogao da ojača poziciju Srbije u političkim pregovorima sa kosovskim Albancima.

Jovanović smatra da nema suštinske razlike u stavu kosovskih Srba i Beograda kada je u pitanju protivljenje širenju insitucija proisteklih iz ustava republike Kosovo iz 2008. godine, ali da održavanje referenduma, uprkos protivljenju Beogarda, nije bio pravi način da se taj jedinstveni stav izrazi.

Referendumu se protivi i predsednik opštine Leposavić Branko Ninić, koji ga je, takođe, ocenio nepotrebnim.

"U ovom trenutku referendum nije bio potreban građanima severa Kosova i Metohije, pre svega zato što neće doneti ništa novo. Građani će se, to svi znamo, izjasniti da su protiv kosovskih institucija", rekao je Ninić i istakao da je održavanje referenduma suprotno stavu državnog vrha i države Srbije, ali da su skupštine opštine severa Kosova, među njima i skupština opštine Leposavić doneli odluku da se on održi.

O referendumu se izjasnila i posebni izvestilac za Kosovo u Evropskom Parlamentu Ulrike Lunaček, koja ga je oštro osudila, navodeći da je potpuno nepotreban i da je deo srpske predizborne kampanje.

"Ovim potpuno nepotrebnim referendumom na Kosovu je i definitvno stigla predizborna srpska kampanja'', preneo je prištinski dnevnik "Zeri" izjavu Lunaček, koja je referendum nazvala "kontraproduktivnom provokacijom'', koja će "teško oštetiti dijalog između Prištine i Beograda ali i podstaći nacionalističke snage''.

Priština je na referendum Srba sa severa Kosova i Metohije reagovala donošenjem rezolucije kojom se referendum u četiri opštine na severu Kosova proglašava nezakonitim i nevažećim.

Ovaj referendum ne proizvodi nikakve pravne i političke efekte te je zbog toga nevažeći, kaže se u jučerašnjoj izjavi Skupštine Kosova.

Svetske agencije o referendumu

Krstimir Pantić (Tanjug)

Svetske agencije izvestile su danas da su Srbi na severu Kosova ogromnom većinom odbacili institucije vlade u Prištini na referendumu, za koji se kaže da bi mogao pogoršati odnose između Kosova i Srbije i komplikovati nastojanje Beograda za pridruživanjem Evropskoj uniji.

Agencija Rojters u izveštaju kaže da je gradonačelnik severnog dela Kosovske Mitrovice, Krstimir Pantić, rekao da rezultati referenduma šalju poruku stranim misijama na Kosovu da poštuju srpska prava, za koje mnogi kažu da su ugrožena.

Agencije navode da su parlament i vlada u Prištini proglasile referendum ništavim i optužile Beograd da se meša u unutrašnje stvari Kosova, i pored poziva Beograda predsednicima četiri opštine na severu da ne održavaju glasanja.

Rojters navodi da politički posmatrači kažu da bi referendum mogao da dodatno pojača etničke napetosti i naudi nastojanjima Beograda da oživi svoj ponovi zahtev za kandidaturom za člana EU.

Francuska agencija AFP kaže da su Srbi sa severa Kosova odbacili vlast Albanaca na kontraverznom referendumu, koji je doživljen kao šamar u lice naporima Srbije i EU da se reše razlike oko teritorije.

U izveštaju i ova agencija ističe reči Pantića da će posle ovog referenduma biti kristalno jasno Albancima, međunarodnoj zajednici i političarima iz Beograda da nisu samo lokalni političari ti koji ne žele kosovske institucije, već da je to želja cele srpske zajednice na severu.

AFP podseća i na reči predsednika Srbije Borisa Tadića da će referendum naškoditi interesima države, kao i na insistiranje zvaničnog Beograda da nikada neće prihvatiti nezavisnost Kosova.

Agencija Asošijeted pres u prvi plan ističe da je 99,7 odsto onih koji su glasali na referendumu reklo "ne" na pitanje da li prihvataju vlast Prištine.

Američka agencija navodi i da su Evropska unija i "čak Srbija", tražili od Srba sa severa Kosova da ne organizuju plebiscit jer to može naškoditi pokušaju Beograda da dobije kandidaturu za EU.

Da referendum može da komplikuje napore Beograda da unapredi dijalog s Prištinom i nanese štetu kandidaturi za EU, konstatuje i BBC, koji citira i reči predsednika Tadića da je referendum štetan po srpske interese.

Za rusku agenciju Itar-Tas , rezultati referenduma su dokaz da je rešenje kosovskog problema jedino moguće putem direktnih pregovora zainteresovanih strana.

Frankfurter algemajne cajtunga piše da „za sve Srbe na Kosovu može da se kaže da ne žele da imaju ništa sa Prištinom".

"Tu ništa ne mogu da promene izjave nemačkih političara da je referendum nedemokratska farsa. To možda jeste farsa, ali nedemokratska - nije", ističe list u tekstu pod naslovom "Takozvana republika".

U autorskom tekstu stručnjaka za jugoistočnu Evropu Mihaela Martensa, kaže se da je od početka bilo jasno kako će glasati kosovski Srbi i da je "zato posebno udaljena od stvarnosti tvrdnja Zapada - vođena pre svega željom da je tako - da lokalna mafija ne da Srbima da prihvate kosovske institucije".

Radio Slobodna Evropa navodi da je referendum na severu Kosova izbliza pratila Međunarodna krizna grupa. Radio citira reči analitičara ove grupe Naima Rašitija, koji kaže da ovim referendumom Srbi žele da upotrebe političke instrumente kako bi ojačali svoju poziciju u predstojećim pregovorima o severu.

On ne veruje da će referendum imati legalno dejstvo i podseća da su na Balkanu održani mnogi referendumi koji su ostali tamo gde su održani 20-30 godina ranije.

Slobodna Evropa navodi Rašitijevo mišljenje da srpski lideri na severu ovim referendumom žele da ojačaju svoju političku poziciju, te ocenjuje da predstojeći lokalni izbori u Srbiji i njihovo eventualno održavanje na Kosovu predstavljaja sledeći važan događaj

Stefanović: Dve strane nisu približile stavove

Šef srpskog pregovaračkog tima je za B92 rekao da će glavna tema u nastavku dijaloga naredne sedmice biti regionalno predstavljanje Prištine i da dve strane za sada nisu približile stavove po tom pitanju.

"Za sada se stavovi nisu približili, ali naša pozicija je vrlo aktivna. Dali smo nekoliko predloga, svi sadrže Rezoluciju 1244 i mi ćemo i dalje biti konstruktivni i aktivni. Spremni smo da o svemu razgovaramo, jer ne postoji drugi format da se ovi problemi reše", rekao je Stefanović, dodajući da će se razgovarati i o implementaciji do sada postignutih sporazuma.

Stefanović je kazao da je pitanje regionalnog predstavljanja Prištine još uvek "kamen spoticanja", dodavši da se Priština po tom pitanju ponaša rigidno i maksimalistički, i da misli i da međunardona zajednica to vidi.

On je kazao da su konsultacije oko tog pitanja sa medjunarodnom zajednicom dnevne, navodeći da postoje velike šanse da dijalog bude nastavljen 21. februara, ali da još uvek ne može definitivno to da potvrdi.

"To je za sada okvirni datum, mi smo spremni da u svakom momentu idemo u Brisel, pa i tada", istakao je Stefanović.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.