Matija Blagotić - oficir Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Rusiji

Izvor: Vostok.rs, 03.Jul.2016, 13:29   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Matija Blagotić - oficir Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Rusiji

Matija Blagotić, čiji su se preci posle okončanih ratova Srbije i Crne Gore sa Turskom (1876–1878. godine) iz Crne Gore preselili u Jagodinu, ondašnji značajni trgovački i zanatlijski centar, u balkanskim i početkom Velikog rata bio je komandir baterije u Prvom divizionu Četvrtog artiljerijskog puka Moravske divizije. Zbog uspešnog komandovanja i primernog junaštva ukazom pukovnika Radivoja Bojovića, ministra vojnog, Blagotić je 1914. godine odlikovan Karađorđevom zvezdom sa mačevima četvrtog reda.

Blagotić je bio i oficir Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Rusiji. Braneći Kazanj, hrabro je poginuo kod mosta Romanovski. Ukazom Vladimira A. Lebedeva, pomoćnika ministra vojnog ruske vojske, od 17. avgusta 1918. godine (dan nakon njegove pogibije), jedinica kojom je komandovao dobila je naziv Haubička baterija majora Blagotića. Gradska duma Kazanja odlučila je da pri Univerzitetu uspostavi stipendiju za školovanje siromašnih studenata na ime Matije Blagotića, a jedna osnovna škola i ulica u gradu ponele su ime „Srpski major Matija Blagotić”. Ukazom ministra vojske i mornarice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 16. maja 1920. godine major Blagotić je posmrtno odlikovan i drugom Karađorđevom zvezdom sa mačevima četvrtog reda, a 20 godina kasnije u Beogradu je osnovano Udruženje ratnika dobrovoljaca majora Matije Blagotića.

– Blagotić je četvrti razred jagodinske gimnazije završio odličnim uspehom s najvišom ocenom iz svih predmeta. Kada je u Kragujevcu završio šesti razred gimnazije, nošen nacionalnim idejama, ali i činjenicom da zbog slabog materijalnog stanja svojih roditelja, bez stipendije nije mogao da nastavi dalje školovanje, odlučio je da stupi u Vojnu akademiju u Beogradu. Odličan uspeh i psihofizičke osobine bile su dovoljna preporuka da septembra 1901. godine postane pitomac najviše vojne škole u Kraljevini Srbiji – navodi za „Politiku” Ninoslav Stanojlović, istoričar iz Jagodine.



Prema njegovim rečima, Matija je Nižu školu Vojne akademije završio 1905. godine kao deseti u rangu od 135 pitomaca, stekavši čin artiljerijskog potporučnika. Po završetku školovanja on je službovao u Zaječaru, a u Timočkom artiljerijskom puku stekao je čin artiljerijskog kapetana druge klase. U balkanskim ratovima bio je komandir baterije u Prvom divizionu Četvrtog artiljerijskog puka Moravske divizije. Radi daljeg usavršavanja u artiljerijskoj struci, Blagotić kao stipendista Ministarstva vojnog Kraljevine Srbije 1913. godine odlazi u Višu tehničku školu u Briselu.

– Njegovo školovanje prekidaju nova ratna dešavanja i on se vraća u Srbiju juna 1914. godine i stavlja se na raspoloženje Ministarstvu vojnom koje ga postavlja za komandira njegove nekadašnje baterije i unapređuje u čin artiljerijskog kapetana prve klase. Već naredne godine srpska vlada ga je, kao člana delegacije, poslala u Njujork da preuzme ranije kupljeno oružje. Na tom odgovornom zadatku Blagotić biva unapređen u čin artiljerijskog majora. Po povratku iz SAD naredne godine on se iskrcao na ostrvo Krf gde je dobio službu u Generalštabu srpske vojske – dodaje istoričar Stanojlović.

Međutim, već 1916. godine Blagotić se našao među 133 oficira srpske vojske koji su te godine poslati u Odesu. Postavljen je za predavača u Školi za rezervne oficire Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Kada je ovaj korpus otišao na Solunski front, Blagotić je dobrovoljno ostao u Rusiji kao komandant haubičke baterije u sastavu Dopunskog bataljona. Nakon njegove pogibije 1918. godine kazanjska opština je preuzela izdržavanje njegove porodice: supruge Angeline i sinova, sedmogodišnjeg Marka i trogodišnjeg Žarka. Marko je preminuo 1987. godine u Beogradu, ali njegov sin Žarko sa porodicom živi u Kanadi. Matijin mlađi sin Žarko, diplomirani inženjer, živi u Los Anđelesu. Njegov sin Marko, lekar, živi u SAD, kćerka Mirjana živi u Bernu, a kćerka Milena Blagotić, profesor Medicinskog fakulteta u penziji, živi u Beogradu.

Zorica Gligorijević,
Politika

Pogledaj vesti o: Jagodina

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.