Zimska rezidba

Izvor: Nezavisne Novine, 15.Nov.2014, 13:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zimska rezidba

Zimska rezidba voćaka može se obavljati od opadanja lista pa do kretanja vegetacije, tj. obavlja se u periodu mirovanja vegetacije. Preporuka je da se rezidba ne obavlja ako su temperature niže od 0°C u periodu mirovanja.

Rezidba jabuke i kruške može se početi odmah poslije opadanja lišća, a rezidba koštičavih voćnih vrsta (šljive, breskve, višnje, trešnje) svakako treba kasnije da počne, ali rezidbu raditi tako da se privede kraju do početka vegetacije.

Osnovno >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << pravilo orezivanja je da se uklone bolesne, oštećenje i suhe grane, kao i guste grane koje se međusobno presjecaju. Po pravilu grane se odstranjuju do kraja ne prikraćuju se. Prikračuju se samo slabije i rodne grančice ili nešto jače grane, kako bi se razgranale. Osnovni zahvati koji se obavljaju u toku zimske rezidbe su prorjeđivanje, prikraćivanje i savijanje grana.

Prorjeđivanjem, se utiče na bolje osvjetljavanje krošnje. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Potreba za ovim zahvatom se naročito javlja kod mlađih stabala, u periodu formiranja uzgojnog oblika, ali i kod stabala u periodu plodonošenja. Rane koje nastaju rezom moraju se zagladiti i premazati voćarskim voskom.

Prikraćivanje se najčešće obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Vrši se na pupoljku koji ima bočni položaj i na ovaj način se utiče na otvaranje krošnje. Vrši se nekoliko milimetara iznad pupoljka sa blago zakošenim rezom prema sredini pupoljka.

Savijanje grana ima za cilj da se smanji snaga rasta, ubrza plodonošenje, odnosno da se stvori više rodnih grančica.

Zimsku rezidbu voćaka u uzgoju treba svesti na što manju mjeru. One voćke koje se redovno orezuju bolje rode i stvaraju dovoljno rodnih pupoljaka iz kojih će se sledeće vegetacije razviti cvjetovi. Orezane voćke imaju prozračnu i dobro osvijetljenu krošnju što povoljno utiče na kvalitet plodova i zdravstveno stanje voćke, dok se u zgusnutim i zasjenjenim krošnjama dugo zadržava vlaga nakon kiše pa su takve voćke sklonije bolestima.

Pripremile: Mr. Milana Mišić i dipl.inž. Jelena Mutić, Incijativa za poljoprivredu ruralni razvoj i životnu sredinu AREA

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.