Izvor: Nezavisne Novine, 31.Jul.2014, 23:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zašto Mjesec nije okrugao?
LOS ANÐEES - Bio pun ili mlad, zemljin najbliži susjed u kosmosu još uvijek predstavlja enigmu ma koliko nam se činio poznatim.
U studiji objavljenoj u časopisu "Nature" tim američkih istraživača dao je objašnjenje o tome zašto Zemljin prirodni satelit nije savrešeno sfernog oblika.
Naime, Mjesec nije okrugao, već više jajast.
Grupa naučnika sa Kalifornijskog Univerziteta, predvođena Ijanom Garik-Betelom, tvrdi da je mjesečev neobičan izgled posljedica >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << plimskih sila Zemlje koje su uticale na Mjesec tokom njegovog "djetinsjtva", prije 4,4 milijardi godina.
Sunčev sistem se formirao prije oko 4,5 milijardi godina. Prema danas opšteprihvaćenom modelu, Mjesec je nastao kada je stijena veličine Marsa udarila u tek formiranu Zemlju.
Naučnici ističu da je pod dejstvom plimskih sila Zemlje, koja je tada bila mnogo bliža Mjesecu, došlo do neujednačenog zagrijavanja mjesečeve kore, usljed čega je zemljin satelit dobio blago izdužen oblik.
Kasnije, dok se hladio, iste sile su deformisale spoljni mjesečev sloj, stvarajući zadebljanja na nama vidljivoj strani Mjeseca, kao i na njegovoj skrivenoj strani.
Te sile su, takođe, sinhronizovale rotaciju Mjeseca i njegovu revoluciju oko Zemlje, tako da sa Zemlje vidimo uvijek istu mjesečevu stranu.
Do ovih zaključaka istraživači su došli analizom mjesečeve topografije, tako što su apstrahovali njegove široke kratere, koji su nastali kasnije.
Američki astrofizičar je objasnio za AFP da je studija bila inspirisana procesima na Evropi, Jupiterovom satelitu koji ispod ledene površine krije tečni okean.
Jupiterove plimske sile utiču na ledenu površinu Evrope i, izazivajući zagrijavanje, oblikuju njen izgled.
"Jako davno, Mjesec je bio sličan njoj", naveo je Garik-Betel koji smatra da bi razumijevanje Mjesečevog oblika moglo da pomogne u objašnjenju velikog broja geoloških fenomena koji su nastali nakon formiranja Mjeseca, kao što je njegova asimetrija. Poznato je da samo na vidljivoj strani Mjeseca postoje široke vuklanske ravnice, tzv. "Mjesečeva mora".
Razumijevanje ranih procesa u evoluciji našeg najbližeg kosmičkog susjeda mogao bi, takođe, da objasni fenomene koji utiču na druge objekte kako u našem solarnom sistemu, tako i izvan njega.
"Mjesec je oduvijek bio i ostao velika laboratorija", zaključio je Garik-Betel.
Mjesec je od Zemlje udaljen u prosjeku 384.000 kilometara i od nje se svake godine udaljava za 3,8 centimetara.
Po površini je 14 puta, po obimu 50 puta, a po masi 80 puta manji od Zemlje.
Nastavak na Nezavisne Novine...
