Sutra je svetski dan jaja

Izvor: Blic, 09.Okt.2014, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sutra je svetski dan jaja

Ljubitelji kajgane, omleta, kuvanih jaja i onih prženih na oko mogli bi sutra sebi da prirede svečani obrok jer se, devetnaestu godinu zaredom, obeležava Svetski dan jaja.

Taj zvanični praznik jaja, koji se u svetu obeležava od 1996. godine, na inicijativu Medjunarodnog odbora za jaja gotovo je nepoznat u Srbiji, iako domaći

proizvodjači svake godine srpskom tržištu ponude izmedju 1,3 i 1,4

milijarde komada jaja.

"Medjunarodna komisija za >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << jaja odlučila je 1996. godine da se svaki

drugi petak u oktobru obeležava kao Svetski dan jaja. Mi do sada u

Srbiji nismo davali gotovo nikakav značaj tom danu, iako smatramo da

jaje kao proizvod visoke nutritivne vrednosti to zaslužuje", kazao je

agenciji Beta predsednik Poslovne zajednice živinara Srbije Rade

Škorić.

Prema njegovim rečima, u svetu se taj datum obeležava kroz razne

zabavne manifestacije, takmičenja u kuvanju i edukaciju potrošača,

zbog čega će i Poslovno udruženje živinara pokušati da u Srbiji

narednih godina uradi slične stvari, kako jaja ne bi bila aktuelna

samo u vreme Uskrsa ili kada poskupe.

"U Srbiji se poslednjih godina po glavi stanovnika godišnje troši

oko 180 jaja, dok je svetski prosek oko 220 do 250 komada", kazao je

Škorić podsećajući da je potrošnja 80-ih godina prošlog veka

bila oko 200 komada, dok su za vreme ratova, krize i sankcija gradjani

Srbije u proseku trošili od 128 do 140 jaja godišnje.

Škorić je naveo da proizvodjači u svetu već decenijama

potrošačima nude jaja u raznim oblicima poluproizvoda, ali i

obogaćena mnogobrojnim hranjivim sastojcima, takozvana dizajnirana

jaja, kojih u Srbiji gotovo da nema.

"Ljudi u Srbiji imaju tradicionalan odnos prema jajetu. Kupujemo samo

jaja u ljusci, dok u drugim razvijenim zemljama to nije slučaj. Još

90-ih godina prošlog veka u SAD je samo 20 odsto svih proizvedenih

jaja kupcima ponudjeno u izvornom obliku, odnosno u ljusci, dok su sva

druga jaja do potrošača dolazila manje ili više preradjena, kao

žumance ili belance u tečnom ili praškastom stanju, ili kao

poluproizvod u na primer poluspremljenim palačinkama", kazao je on.

Škorić smatra da su razlog tradicionalnog odnosa prema kupovini jaja

u Srbiji još ružne uspomene na posleratnu pomoć u vidu jaja u

prahu, nedovoljna edukacija potrosača, ali i slaba kupovna moć

stanovništva koja doprinose da nema interesovanja za takvu vrstu

proizvoda.

Naučna savetnica u Institutu za stočarstvo u Zemunu Zlatica

Pavlovski kazala je da je jaje idealna namirnica korisna za ljudsko

zdravlje, izrazivši uverenje da je, nakon mnogobrojnih naučnih

istraživanja, blizu dan kada će se i medju širom populacijom

razbiti fama o tome da su jaja štetna po zdravlje zbog sadržaja

holesterola.

Pavlovski navodi da je teorija o štetnosti jaja zasnovana na studiji

koja je uradjena 60-ih godina prošlog veka zbog čega je u SAD bilo

prepolovljeno korišćenje jaja.

"U SAD su 60-ih godina prošlog veka koristili 360 jaja po glavi

stanovnika godišnje. Nakon priče o holesterolu i štetnosti

potrošnja jaja je spala na 160 komada", kazala je ona dodajući da je

posle toga uradjen niz studija kako bi se pobilo uverenje da je jaje

štetno.

Pavlovski smatra da se u Srbiji jedu jaja dobrog kvaliteta.

"Kada poredimo sa svetom ja bih uvek dala prednost jajima iz naše

proizvodnje, jer imamo drugačiji sistem produkcije. Na primer, kod

nas retko ko od velikih proizvodjača pere jaja, dok se u svetu to

radi. Kada jaje podvrgnete temperaturi od 60 stepeni prilikom pranja

dolazi do narušavanja balansa u njemu i ono nije onakvo kakvo ga je

koka snela", rekla je ona.

Govoreći o trendovima u proizvodnji jaja, Pavlovski je navela da u

Srbiji gotovo nema brendiranih jaja, na način na koji se to radi u

svetu, gde se prodaju "jaja sa pašnjaka" ili ona obogaćenih raznim

dodacima.

Ona je podsetila i da je prvi pokušaja da se napravi brendirano jaje

u Srbiji bilo 80-ih godina prošlog veka, kada su se pod robnom markom

"koko" mogla kupovati jaja garantovanog kvaliteta, odredjenih osobina,

što je podrazumevalo da su jaja proizvodili farmeri koje su odabrali

i kontrolisali veterinaski stručnjaci.

Nastavak na Blic...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.