Čuda prirode: ružičasta jezera

Izvor: Nezavisne Novine, 19.Sep.2015, 13:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čuda prirode: ružičasta jezera

Ne, ona se ne zobvu imenom ružičasta jezera, već im je boja uistinu takva. Da, takva jezera zaista postoje i čak ih ima dva na planeti Zemlji. I ne, nije im boja dodavana, intenzivirana, ono je samo još jedno djelo Majke prirode, kako samo ona to ume da nam podari.

Prvo je locirano 40km sjeverno od Dakara u Senegalu, u predjelu punom dina prekrivenim palminim drvećem, i to je ustvari Retba jezero poznato u svijetu po svojoj ružičastoj boji. Zašto je ono ružičasto? Kada >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << voda u jezeru dostigne nivo saliniteta veći od mora i kada temperatura vode bude dovoljno visoka, alga počinje da pušta svoj pigment beta karotin. To je zelena alga Dunaliella salina. Tada nastupa bezopasna halobacteria, koja se razvija na dnu pod uticajem soli i njihovim delovanjem stvara se pink boja. Jedinstvena boja se menja u zavisnosti od intenziteta sunčevih zraka.

Lokalni mještani svakodnevno vade so iz jezera dubokog 1,5m sa istom tolikom debljinom slanog sloja na dnu. So skupljaju u kanue i ostavljaju na površini da se suši. Kako rade danonoćno, naročito žene, koje provode i po 14h u vodi, a ako uzmemo u obzir da 1l vode ima 380g soli, njihova koža postaje ugrožena. Zato premazuju svoja tela sa shea puterom, koji je inače najdelotvornija mast za očuvanje lijepe kože. Mast se dobija od orašastog ploda shea drveta, koje isključivo raste u afričkoj divljini. Odlično je mjesto da ljude učite da plivaju, jer poput Mrtvog mora u njemu ne možete da potonete.

Mještani ga zovu i jezerom ljubavi, kako ružičastu boju smatraju bojom ljubavi. U tom predjelu raste veliki broj baobab drveća, koje se smatra svetim drvetom u Senegalu i u prevodu znači ”drvo koje dubi na glavi”. Od njegovih plodova prave sokove i čamce, kao i razne druge stvari. Inače je predio u kome se skupljaju ptice, pa i rijetke vrste.

Drugo je jezero Hilijer u blizini Esperance, drugom po redu divljem predjelu zapadne Australije, koje dostiže boje od plave, preko ljubičaste do drečavo, bajkovito ružičaste, u zavisnosti od doba dana i vremenskih uslova.

Dugo je 600 m i presječeno je okeanskom vodom na jednom dijelu, gde je i zašumljeno. U sušnim periodima, kada je jezero suvlje, tada jača reflekcija sunca čini da bude jarko pink boje.

Plitko je i slano, oivičeno bijelom solju i okruženo šumom eukaliptusa i čaja. Britanski moreplovac i hidrograf Metju Flinders ga je otkrio 1802. godine.

Jedno vrijeme se i iz njega vadila so, međutim nakon samo šest godina je obustavljeno sa tim, i od tada ono uživa u svom miru, kao dio ostrva Midl pokrivenog gustom šumom. Temperature u ovom predjelu su oko 40C, pa zbog isparenja dubina ne prelazi metar tokom kišnih dana, što povećava salinitet. Vjerovalo se da su alge uzrok roze boje, međutim naučnici su dokazali da u njemu nema algi, tako da je i dalje misterija zbog čega je takve boje.

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.