Već skoro trideset godina proizvodi humus

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 17.Avg.2019, 02:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Već skoro trideset godina proizvodi humus

Na Eko farmi Kovačević u selu Ljutovnica kod Gornjeg Milanovca se već skoro trideset godina proizvodi humus. U pitanju je porodična proizvodnja supstrata za cveće, povrće i borovnice, ali i čistog glistenjaka od kalifornisjkih glista.

Milomir Kovačević u selu Ljutovnica kod Gornjeg Milanovca se na svojoj Eko farmi već skoro tri decenije bavi proizvodnjom humusa. Humus nastaje od kalifornisjkih glista koje >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << vrše preradu putem ishrane stajskim đubrivom. U jednom leglu nalazi se oko 100.000 glista.

"One to jedu, prerađuju i posle godinu dana mi ih premestimo u novo stanište, humus koji ostane, glistenjak se prekrije najlonom kako bi došao u fazu previranja tako da kvalitetan i pravi glistenjak nastaje 14 do 15 meseci. Bazeni su dubine nekih 50 do centimetara i glistama se ubacuje svakog meseca ta hrana i one jedu postepeno i ostavljaju za sobom taj glistenjak. Kapacitet je trenutno 600 legala u radu a jedno leglo za godinu dana može da proizvede na ovaj način oko 750 litara čistoga glistenjak", kaže Milomir.

Nakon previranja, humus dalje ide na sušenje ali treba obratiti pažnju na njegovu vlažnost koja treba da bude do 45 odsto. Milomir proizvodi supstrat za cveće i povrće, kiseli supstrat za borovnice i brusnicu i čist glistenjak.

"To je organsko najkvalitetnije đubrivo koje postoji na zemlji, to je čist glistenjak, ljudi ga upotrebljavaju da bi oplemenili postojeću zemlju koja je nekim vidim oštećena, zatrovana ili upotrebom velike količine veštačkog đubriva upropašćena i onda se poboljšava njen kvalitet sa dodavanjem glistenjaka. Koristi se dosta i u voćarstvu gde se dobijaju kvalitetni plodovi", veli Milomir.

Milomir objašnjava da glistenjak mora da se unese u zemljište blizu korena jer ako ostane na površini u roku 24 sata gubi svojstvo humusa.

"Problem ima kod kupaca jer oni bi hteli da kupe manju količinu za veliki prostor, da pođubre tako sa tim malim količinama što je nemoguće. Sve zavisi od kvaliteta postojećeg zemljišta koliko će u kojim procentima da se glistenjak unese u zemlju da bi se ona oplemenila i dala kvalitetan plod. Za papriku je recimo dovoljno dva litara glistenjaka čistog na godišnjem nivou dok je recimo za struk paradajza i do tri litara jer on crpi više hrane , više raste u visinu ali i daje veći broj plodova", napominje on.

U organskoj proizvodnji povrća upotrebljava se čist glistenjak bez ikakvog tretiranja i dodatka hemije a onda se dobijaju i krupni kvalitetni plodovi baš kao u Milomirovom plasteniku. Glistenjak se ne može đubriti i najviše služi za oplemenjavanje postojećeg zemljišta.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.