Izvor: NaDlanu.com, 28.Jan.2013, 15:35 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Fejsbuk profil otkriva kakve psihičke probleme imate
Već nam je odavno jasno da naši profili na Facebooku mogu jako puno da otkriju svetu, ali prema najnovijim istraživanjima čini se da oni mogu otkriti i znakove određenih psihičkih bolesti koje možda ne bi bile otkrivene na tretmanu kod psihijatra.
"Lepota aktivnosti na društvenim mrežama kao alata za psihološke dijagnoze leži u tome što uklanja neke probleme vezane za pacijente - prenošenje stanja, mišljenja i stavova o samima sebi", izjavila je jedna od istraživačica, studentkinja na doktoratu iz psihologije na Univerzitetu u Misuriju, Elizabeta Martin. "Na primer, upitnici su najčešće zavisni od sećanja osobe, koje može, ali i ne mora biti tačno", dodala je.Društvena interakcija, paranoja i "čudna uverenja" Njen je tim istraživanje sproveo na 200 studenata od kojih je traženo da ispune upitnike kako bi procenili raspon njihove ekstrovertnosti, paranoje, uživanja u društvenim interakcijama, i čudnih uverenja (na primer, upitani su slažu li se s tvrdnjom: "Neki me ljudi mogu naterati da ih postanem svestan samim time što misle na mene"). Nakon toga zatraženi su da se uloguju na Facebook, a rečeno im je da će imati opciju da zacrne delove svojih profila pre nego što će oni biti odštampani kako bi ih istraživači mogli proučiti: "Tražeći da budu aktivni na Facebooku, mogli smo videti kako se prirodno izražavaju. Čak su i delovi aktivnosti koje su odlučili da sakriju pružili informacije o njihovom mentalnom stanju", objasnila je Martin, prenosi CBS. Istraživanje je otkrilo da su oni koji su više toga odlučili sakriti redovno imali i više pozitivnih odgovora na "čudna uverenja", a pokazivali su i viši nivo paranoje. Osim toga, zaključeno je da učesnici koji ne pronalaze užitak u društvenim interakcijama redovno imaju i manje prijatelja na Facebooku, dele manje fotografija i manje komuniciraju i s ljudima online. Pomoć u dijagnostici i strategijama za intervencije "Ipak, valjalo bi naglasiti da su oni s većom paranojom delili otprilike jednaku količinu ličnih informacija preko Facebooka kao i oni s manjom", stoji u istraživanju, a taj podatak upućuje na činjenicu da su i oni paranoični opušteniji u online interakciji. Na kraju, istraživači su zaključili da bi informacije prikupljene na društvenim mrežama potencijalno mogle biti uključene u dijagnostikovanje ili osmišljavanje strategija za intervencije kod ljudi s mentalnim problemima.
