Ako može Medvedev, može i UB

Izvor: Politika, 13.Jul.2010, 23:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ako može Medvedev, može i UB

Univerzitet u Beogradu na Fejsbuku i Jutjubu, uskoro i na Tviteru. – Promena imidža najstarijeg univerziteta u Srbiji

Novi grb, pravilno izgovaranje naziva, majice poput onih koje imaju studenti Harvarda, promena sajta uz konsultaciju svetskog stručnjaka s Kembridža, promocija univerzitetskog sporta kao što je veslanje, privlačenje stranih studenata i ohrabrivanje naših da odlaze na strane univerzitete, samo su deo aktivnosti koje je ovih dana preduzeo mladi tim Univerziteta >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << u Beogradu kako bi najveći i najstariji srpski univerzitet postao vidljiviji na evropskoj akademskoj mapi.

– Da bismo približili studentima pravu viziju našeg Univerziteta, i da bi im omogućili da i oni utiču na ove promene, otvorili smo Fejsbuk stranicu (www.facebook.com/univerzitet.u.beogradu), imamo i Jutjub, doduše samo na srpskom jeziku za sada (www.youtube.com/univerzitetubeogradu), kao i linkedin, a u planu je i otvaranje Tvitera. Ako može Medvedev, može i UB – kaže za naš list Marjan Nikolić, menadžer za odnose s javnošću Univerziteta u Beogradu.

Znači očekujete da vam Tadić pošalje prvu poruku, kao što je Obama Medvedevu?

– Pa eto, mi se nadamo – kroz šalu odgovaraju Nikolić i Pavle Ivetić iz Sektora za međunarodnu saradnju UB i objašnjavaju:

– Nije samo zvanična prezentacija Univerziteta prikladna za komunikaciju sa studentima. Želimo da ga približimo studentima i putem popularnih društvenih mreža, da se poboljša usluga koju dobijaju u vannastavnim aktivnostima, da osete da Univerzitet brine o njima, a ne samo da ih ima u što većem broju. Većina fakulteta u svetu je daleko odmakla u tom pogledu, pogotovo američki poput MIT ili Harvarda koji imaju više od 1.000 video snimaka na svojim jutjub kanalima, a mi ćemo biti zadovoljni ako u naredne dve-tri godine stignemo do 500 i zato pozivamo sve fakultete da dostave svoje video prezentacije.

Ukoliko želimo da UB predstavimo kao najbolji i najuticajniji, nastavlja Marjan Nikolić, moramo da počnemo od imena:

– Na primer, ranije su govorili Beogradski univerzitet, a pravi je naziv Univerzitet u Beogradu.

Na naš komentar da i profesori, čak i rektor, izgovaraju – Beogradski univerzitet, Nikolić kaže da je to tačno, da je skraćenica svima ušla u uši, naročito od studentskih protesta i čuvene parole „Ja sam student BU”, ali da su svi svesni da posao rebrendiranja Univerziteta nije nešto što se može završiti za mesec dana, jer nije u pitanju samo svakodnevni govor, već i udžbenici, tekstovi, internet prezentacija...

– Većina studenata i diplomca se vezuje za fakultet, a ne za grupaciju fakulteta ili Univerzitet kao celinu. Cela ideja jeste da se ne studira na fakultetu već na Univerzitetu, kako se govori i u svetu. Studiraš Kembridž, ne kažeš koji deo. Osim toga, Bolonja priznaje samo Univerzitet kao celinu, a ne fakultet kao pravno lice. Više od 50 odsto studenata ne zna ni šta je ni gde je Rektorat, čak ne znaju ni ime rektora.... Ima studenata koji ne znaju šta je Kapetan-Mišino zdanje i da je ovo druga zgrada u Beogradu koja ima najviši stepen državne zaštite kao kulturno-istorijsko dobro – objašnjavaju Nikolić i Ivetić.

Mnogi studenti takođe ne znaju ni koje sve mogućnosti i prednosti imaju kao studenti UB.

– Na primer, mobilnost studenata: mali procenat akademaca zna da imaju mogućnost da idu na semestar, godinu dana tokom studija na razmenu na neki univerzitet u inostranstvu, da dobijaju stipendiju, polažu ispite koje bi i ove polagali i ništa ne bi izgubili – kaže Ivetić, navodeći samo deo zemalja sa kojima postoji zvanična međuuniverzitetska saradnja – Nemačka, Italija, Španija, Francuska, Austrija, Belgija, Slovenija, Hrvatska, Bugarska, Japan, Meksiko, uskoro i Grčka.

Inače, svi univerziteti u Evropi imaju cilj da do 2020. imaju bar 20 odsto mobilnih studenata. Po rečima naših sagovornika, nama je cilj bar 10 odsto. Trenutno od 90.000 akademaca UB, ovaj zvanični kanal koristi oko 1.000.

To je način i da se privuku strani studenti, nastavlja Marjan Nikolić, a tome treba da doprinese i redizajn sajta Univerziteta, jer je upravo to prvo mesto na kojem stranci traže informacije o studijama u Srbiji. Po njegovim rečima, zbog toga i jesu vredni predlozi vodećeg svetskog konsultanta za internet prezentacije univerziteta, koja je 10 godina bila direktor komunikacija na Kembridž univerzitetu. Ona je pregledala naš sajt i dala nam niz korisnih saveta za njegovo unapređenje.

Sastavni deo jačanja imidža Univerziteta u Beogradu, kaže Nikolić, biće i promocija univerzitetskog sporta, od košarke i fudbala pa do veslanja, koji jeste prestižan sport na Univerzitetu i u kojem smo veoma uspešni u svetskim razmerama, a o čemu javnost malo zna.

Na naše pitanje koliko im u ovom poslu odmažu profesori, koji teško prihvataju novine, on kaže da je siguran da će sve ove promene profesori ispratiti, jer u krajnjoj liniji, ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez njih.

– Evropa i svet postavljaju neke drugačije standarde i profesori su svesni da tome moraju da se prilagode. Oni su već izmenili pristup mnogim stvarima, komuniciraju sa studentima putem elektronske pošte i Fejsbuka, daju brojeve svojih mobilnih telefona... – objašnjavaju naši sagovornici.

Sandra Gucijan

objavljeno: 14.07.2010.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.