Vera Pešić: Srpska Mata Hari! Mit ili realnost! (VIDEO)

Izvor: Svet plus, 15.Feb.2023, 02:16

Vera Pešić: Srpska Mata Hari! Mit ili realnost! (VIDEO)

"Pešić, Vera Pešić. Radim za Generalštab", izgovara devojka u lepršavoj haljini sa crvenim karminom i pruža ruku visokom čoveku, plavih očiju u nemačkoj uniformi. Srpska Mata Hari! Mit ili realnost!

Devojka u crnoj haljini, sa koferom u ruci i crnim šeširom ispod kojeg vire gusti pramenovi smeđe kose i padaju na uska ramena izašla je iz putničkog voza na železničkoj stanici u Beogradu u jesen 1938. godine.

Samouvereno, uzdignute glave, krupnih zelenih >> Pročitaj celu vest na sajtu Svet plus << očiju, tada 19-godišnjakinja zakoračila je asfaltom glavnog grada u potrazi za boljim životom, opisuje Nikola P. Ilić u knjizi „Vera Pešić, u vrtlogu špijunaže".

Pripisivali su joj ulogu četvorostruke špijunke koja govori nekoliko stranih jezika, nazivali je srpska Mata Hari, govorili da je bila zavodnica.

Pričalo se i da je ova spretna i visprena žena u muškom svetu špijunaže, kao i da je upoznala Adolfa Hitlera, ali za to nema dokaza.

Pored dve knjige, nekoliko naučnih radova i šturog dosijea koji se čuva u Istorijskom arhivu u Beogradu, nedavno je premijerno prikazan i film o Veri Pešić u režiji Nedeljka Kovačića.

„Taj dosije sa činjenicama je polazna tačka za romansiranu priču, ali nismo radili dokumentarni projekat, već smo želeli da napravimo našu verziju Vere Pešić i domaštali smo likove i događaje.

„Bilo je zanimljivo baviti se likom žene koja je pameću plivala među svim tim muškarcima"
, priča Nedeljko Kovačić, reditelj za BBC na srpskom.

Šta je zapravo istina o Veri Pešić?

„Radila je u korist nemačke obaveštajne službe i pokazala je da je spremna da se upusti u propagiranje okupacionih ciljeva.

„Ambiciozna, rečita i sposobna - sve ju je to izdvajalo i davalo joj prednost u odnosu na druge žene"
, priča Ljubinka Škodrić, viša naučna saradnica u Institutu za savremenu istoriju za BBC na srpskom.

Problem je, kako kaže, što se kod proučavanja biografija ličnosti, koje su se bavile obaveštajnom delatnošću, istraživači priklone jednoj vrsti senzacionalizma.

„Proučavanjem dopisa i izveštaja obaveštajaca videćete da su krajnje pristrasni, te je potrebna stroga kritika tih istorijskih izvora kako bi se razumelo šta se zaista dogodilo.

Nastavak na Svet plus...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Svet plus. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Svet plus. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.