Evo kako da se zaštitite od sunčanice

Izvor: Svet plus, 14.Jun.2015, 21:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Evo kako da se zaštitite od sunčanice

Duži boravak napolju, po vrućini, može da izazove zdravstvene probleme. Osobu koja je dobila sunčanicu trebalo bi odmah smestiti u hladovinu, u poluležeći položaj, raskomotiti je i rashladiti

UKOLIKO tokom letnjih meseci morate duže vremena da boravite na suncu, obavezno nosite zaštitu za glavu. Kape, platneni ili slamnati šeširi širokog oboda, marame ili kačketi trebalo bi da budu obavezni deo garderobe uvek kada izlazite napolje. To je, savetuju lekari, najbolji način >> Pročitaj celu vest na sajtu Svet plus << da se zaštitite od sunčanice.

U letnjim mesecima češće se javljaju i opekotine od sunca, alergije, trovanja hranom, dehidratacije, ujedi insekata i životinja, povrede, infekcije, prehlade. Ipak, stručnjaci posebnu pažnju skreću na sunčanicu, jer posledice neumerenog izlaganja glave suncu mogu da budu veoma opasne po zdravlje. Najosetljivija su deca i stariji od 65 godina.

Sunčanica nastaje kao posledica direktnog dejstva sunčeve toplote na glavu, naročito na potiljak - objašnjava primarijus dr Vesna Janjušević, specijalista opšte medicine Doma zdravlja Stari grad. - Nesmotreno i nezaštićeno izlaganje sunčevoj toploti dovodi do povećanja temperature u glavi. Organizam reaguje tako što rashlađuje mozak upućivanjem veće količine hladne krvi u glavu, što dovodi do širenja krvnih sudova u mozgu i edema mozga.

Kao posledica toga javiće se glavobolja, vrtoglavica, povraćanje, a zatim i povišena telesna temperature, crvenilo lica. Koža je crvena, topla i suva. Osoba je uznemirena, ubrzanog disanja i pulsa. U težim slučajevima može da se javi i zujanje u ušima, problemi s vidom, malaksalost i gubitak svesti. Simptomi sunčanice nastaju u prvih 24 sata nakon dužeg zadržavanja na suncu.

Osobu koja je dobila sunčanicu trebalo bi odmah smestiti u hladovinu, u poluležeći položaj, raskomotiti je i rashladiti laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga ili kesica sa ledom na potiljak i glavu - savetuje dr Janjušević. - Neophodno je davanje i hladnih, ne ledenih napitaka, ali ne kafe, niti alkohola. U slučaju povišene telesne temperature sa hlađenjem se može prestati tek kada se telesna temperatura vrati na normalu, odnosno ispod 38 stepeni Celzijusa.

U slučaju nesvestice, pružite prvu pomoć hlađenjem tela i glave - ali odmah pozovite i hitnu pomoć. U svakom slučaju, potrebno je što pre konsultovati se sa lekarom.

Nastavak na Svet plus...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Svet plus. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Svet plus. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.