ROBNE REZERVE SRBIJE NISU KOMERCIJALNA INSTITUCIJA

Izvor: Kurir, 15.Jan.2011, 14:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

ROBNE REZERVE SRBIJE NISU KOMERCIJALNA INSTITUCIJA

BEOGRAD- Ministar trgovine i usluga Srbije Slobodan Milosavljević ocenio je da je Direkcija za robne rezerve u prošloj godini imala značajanu ulogu u ispravljanju poremećaja na tržištu i prilikom vanrednih situacija.

On je kazao da Direkcija za robne rezerve nije komercijalna institucija i da ne bi trebalo da dnevno interveniše na tržištu, već da reaguje u vanrednim okolnostima i situacijama.

- Onaj ko smatra da robne rezerve treba dnevno da igraju na tržištu, da >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << zarađuju i da budu profitabilne taj je kompletno pogrešio fokus, naglasio je srpski ministar trgovine i usluga.

Prema rečima Milosavljevića, u javnosti je mnogo nepotrebnih kontraverzi i dilema oko funkcionisanja sistema robnih rezervi.

- Sve ono što se da u nekim teškim situacijama to je iz robnih rezervi i ako se to ne nadoknadi nije realno očekivati u potpunosti intervenisanje robnih rezervi na tržištu. Koliko imamo u budžetu raspoloživih finansija tolika je moć uticaja i intervencija robnih rezervi, kazao je on.

Milosavljević je podsetio da je nedavni zemljotres u Kraljevu pokazao koliki je značaj Robnih rezervi, jer je već sutradan nakon te katastrofe 500.000 komada crepa iz robnih rezervi bilo distribuiranao građanima koji su prvo sa tim i gotovo kompletno sa tim crepom pokrili svoje kuće.

Milosavljević je naveo da je Direkcija za robne rezerve intervenisala i u nedavnim poplavama u Loznici i nekim drugim mestima sa naftom i mazutom za pumpe za izbacivanje vode iz podruma iz kuća, sa mazutom za grejanje i za sušenje, sa stočnom hranom i sa svim drugim što je bilo potrebno.

- Oko 37 gradova i opština u Srbiji ne bi počelo ovogodišnju grejnu sezonu da oko 35.000 tona mazuta iz robnih rezervi nije dato", kazao je Milosavljević.

Što se tiče poljoprivredno prehrambenih proizvoda, kako je naveo Milosavljević, robne rezerve su u prošloj godini intervenisale sa pet miliona litara jestivog ulja kako bi smirila cenu i smanjila mogućnost poremećaja na tržištu, a intervenisano je i sa 100.000 tona brašna kako bi se se sačuvala cena hleba iako je cena pšenice povećana više od dva puta.

- Intervenisali smo sa pozajmicama kukuruza, za poboljšanje snabdevenosti tržišta mlekom jer je jedan deo problema sa smanjenim isporukama mleka iz primarnog sektora dolazio iz činjenice da zbog rasta cena kukuruza primarni proizvođači nisu mogli dovoljno kvalitetno da hrane krave pa su one davale malo mleka, kazao je Milosavljević.

On je naglasio i da nije protiv formiranja Agencije za intervencije na tržištu koju je iniciralo Ministarstvo poljoprivrede, naglašavajući da je za početak rada takve agencije potrebno puno para, kojih "nažalost u Srbiji za tako nešto danas nema.

Milosavljević je potsetio i da Direkcija za robne rezerve ima dugove iz 80-tih godina od 80 do 90 miliona dolara prema likvidiranim bankama i kada bi se taj problem rešio robne rezerve bi i bez Agencije za intervencije na tržištu mogle da imaju značajniju ulogu.

Nastavak na Kurir...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.