Ko i kako piše istoriju i kako je čitaju učenici

Izvor: RTS, 11.Nov.2019, 20:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ko i kako piše istoriju i kako je čitaju učenici

Imamo problem što je i malo zainteresovanih za čitanje i proučavanje istorije, a mladi i oni stariji danas teže nekim intrigantnijim informacijama, kaže za RTS profesor istorije Aleksandar Markov. Ističe da učenje istorije može da bude pravi detektivski rad i da ne treba da bude bubanje.
Aleksandar Markov navodi da se plaši da istoriju pišu svi – i oni koji treba da je pišu i oni koji ne treba.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << />
"Sad imamo problem što je i malo zainteresovanih za čitanje i proučavanje istorije, a mladi i oni stariji danas teže nekim intrigantnijim informacijama, podacima i u situaciji gde imamo obilje informacija gde su nam dostupne svakodnevno vrlo lako se izgubimo, povedemo za nekim pogrešnim informacijama", objašnjava Markov.
Neretko se dešava da učenici dođu u školu i da pokušavaju da započnu neke teme koje i nemaju toliko veze zapravo sa istorijom, odnosno barataju podacima koji su potpuno pogrešni ili su videli različiti teorije zavere na "Jutjubu", dodao je Markov.
Ukazao je na to da je problem što u istoriji ne pronalazimo nešto što možemo da iskoristimo i primenimo u sadašnjoj praksi.
"Što se tiče samog načina učenja, istorija može da bude pravi detektivski rad, zapravo ne treba da bude bubanje. Nedavno sam sa učenicima radio esej gde sam im zabranio da pišu godine. To nije nimalo jednostavno", naveo je Markov.
Dodao je da su đaci naviknuti da znaju neke podatke poput toga koliko je Smederevska tvrđava imala kula, koje godine i kog datuma se nešto desilo.
"To su podaci koji su danas prilično lako dostupni, ali ako ne sagledaju uzroke i ako se bave posledicama onda su na potpuno pogrešnom putu", tvrdi Markov.
"Govorim učenicima da ne veruju nikome, pa ni nastavniku"
Ima u Srbiji generacija koje ništa ne znaju o Prvom svetskom ratu jer o tome nisu učili, a i generacija koje ništa ne znaju o Drugom svetskom ratu, jer im to nije bio deo istorije u školama. Neko ne zna ništa o Svetom Savi, a neki znaju samo o srednjem veku.
Markov kaže da nam dnevnopolitička dešavanja često diktiraju šta će se više učiti i čemu će se posvetiti više pažnje, a čemu ne.
Istakao je da on učenicima govori da ne veruju nikome, pa ni nastavniku.
"Nije loše sumnjati, jer kada sumnjate onda ste u prilici da istražujete i proveravate činjenice. A ako dođemo u tu situaciju da su učenici spremni da provere i podatke koje je rekao nastavnik, pa da ako naiđu na neki drugi podatak pitaju nastavnika i da analiziramo, onda učimo istoriju kako bi trebalo – na analitički način", rekao je Markov.
Ističe da su potrebne promene u školama, kao i da se omogući učeniku da, kako kaže, "dotakne istoriju".
"Kako će učenik dotaći istoriju? Tako što će nastvaniku biti omogućeno da ga odvede u Istorijski muzej, u Arhiv, tako što nećemo, bar za srednjoškolce, ukidati ekskurzije po inostranstvu nego im omogućiti da upoznaju različite kulture, nacije, religije, i onda ćemo imati neke bolje generacije. Ali nismo na dobrom putu, bojim se da nismo na dobrom putu u ovom trenutku", smatra Markov.
Da li je Hitler bio car i kako se pomeša Leonardo di Kaprio i Leonardo da Vinči
Na pitanje šta ga je najviše iznenadilo od onoga što deca znaju i onoga što ne znaju, Markov odgovara da ga đaci često prijatno iznenađuju, ali i da ga nekad i neprijatno iznenade.
"Imamo situaciju da je jedan učenik rekao je Hitler bio car Svetog rimskog carstva nemačke narodnosti, to je taj takozvani Prvi rajh, postojao još u srednjem veku", rekao je Markov.
Pored toga, kako kaže, đaci pomešaju Leonarda di Kaprija i Leonarda da Vinčija.
Odgovarajući na pitanje šta ga je iznenadilo od onoga što nisu znale njegove kolege, Markov naglašava da je ljudski ne znati i da niko ne zna sve činjenice.
"Problem je u onima koji misle da sve znaju i bave se istorijom površno nivou, možda čak i nisu istričari. A takvih je danas na raznim društvenim mrežama u velikom broju i, da paradoks bude veći, oni očigledno znaju kako da mladima približe određene informacije da im budu interesantne", zaključio je Markov.

Nastavak na RTS...






Povezane vesti

Profesor istorije: Istorijom se bavi i ko treba i ko ne treba, bojim se da nismo na dobrom putu

Izvor: Radio 021, 11.Nov.2019

Profesor istorije Aleksandar Markov navodi da se plaši da se istorijom bave svi – i oni koji treba da se bave i oni koji ne treba..."Sad imamo problem što je i malo zainteresovanih za čitanje i proučavanje istorije, a mladi i oni stariji danas teže nekim intrigantnijim podacima i u situaciji gde...

Nastavak na Radio 021...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.