Izvor: TangoSix.rs, 04.Feb.2020, 09:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kakva je bila 2019 za avio-promet u regiji bivše Jugoslavije?

Iako 2019. u početku nije djelovala bajkovito na koncu nije završila loše u regiji. Da se nije desio bankrot Adrie mogla bi se čak okarakterizirati kao vrlo dobra. Ovako ćemo je pamtiti samo kao osrednju.
Prošle godine aerodromi regije su ostvariti 29,5 milijuna putnika (2,4 milijuna više nego 2018.), što je povećanje jednako onom od prošle godine, no za milijun novih putnika manje nego između 2017. i 2016.

Beograd je i dalje superiorno na 1. mjestu >> Pročitaj celu vest na sajtu TangoSix.rs << , te je čak i značajno povećao razliku spram ostataka regije, Zagreb je drugi, no Split, pa čak i Dubrovnik ga rapidno sustižu. Tri najbolja aerodroma imaju bitno preko 3 milijuna putnika, daljih 3 aerodroma su sa više od 2 milijuna putnika i četiri sa preko milijun putnika. To znači da 10 od 23 aerodroma ima preko milijun putnika. Prije pet godina tek je Beograd imao preko 4 milijuna putnika, a samo Zagreb preko 2 milijuna, uz još pet aerodroma koji su imali više od milijun putnika.

U prvih 10 aerodroma nije bilo zamijenjenih pozicija. No, Zadar je ponovo preskočio Pulu, dok je Banja Luka preskočila Osijek. Brač je pao za dva mjesta, tj. preskočili su ga Mostar i Portorož.
Prema udjelu aerodroma u broju putnika regije i dalje je prvi Beograd koji ima više od 1/5 svih putnika, tj. 20,9% udjela, za 0,1 postotni bod bolje nego prošle godine. Broj udjela je i ponovo smanjio Zagreb (sa 12,3 na 11,7%) i Ljubljana (sa 6,7 na 5,8%), ali ovaj puta i Split (sa 11,5 na 11,2%), Tuzla (sa 2,2 na 2,0%), te Podgorica (sa 4,5 na 4,4%). Za razliku od toga udjele su povećali Dubrovnik (sa 9,4 na 9,8%), Priština (sa 8,0 na 8,1%), Zadar (sa 2,2 na čak 2,7%) i Niš (sa 1,3 na 1,4%). Najveće postotno smanjenje je imala Ljubljana sa 0,9 postotnih bodova, a najveće povećanje Zadar sa 0,5 postotnih bodova.

U postocima najveće povećanje 2019. imala je Banja Luka (nevjerojatnih 314,5%) što jer razultat Ryanairove ekspanzije na ovom aerodromu, ali i prethodnih skromnih brojki. Veliko povećanje je imao i Ohrid prvenstveno zbog novih letova Wizz Aira (72,1%). Značajna povećanja su imali Zadar (32,7%) i Niš (20,1%), dok je najmanje povećanje imala Tuzla (1,3%), Zagreb (3,0%) i Split (5,7%). I dok smo u prošloj godini imali čak 5 aerodroma koji su imali više od 50% povećanja, ove godine samo su dva u toj kategoriji. Jednako tako u kategoriji 10-50% bilo je prošle godine 9 aerodroma, sada ih je samo 5.

Naravno, od postotka povećanja, daleko su važniji realni brojevi povećanja. Ove godine najviše novih putnika dobio je Beograd čak 517.895 (prošle godine 297.685), pa Dubrovnik (356.815), Priština (207.949), Skopje (202.142) i Zadar (197.308). Prošlogodišnji šampion Split je bitno smanjio povećanje, sa prošlogodišnjih 305.891 na „samo“ 177.863. Zagrebačko povećanje je razočaravajuće, ispod 100.000 putnika (što ga je pozicioniralo tek na 10. mjesto po broju novih putnika), jednako onom Sarajeva i Podgorice, a čak je i minijaturna Banja Luka imala veći broj novih putnika. Iako Banja Luka ima najveći postotak povećanja (preko 300%), u realnim brojkama tek je na 9. mjestu sa 113.786 novih putnika. U zoni zanemarivog povećanja su Tuzla, Mostar i Portorož.

Nastave li se ovi trendovi Split će preskočiti Zagreb 2021. godine, a Dubrovnik 2022. no te godine bi Dubrovnik preskočio i Split. Skopje i Priština bi, uz ove trendove, preskočili Zagreb 2030, te ga pozicionirali tek na 6. mjesto u regiji. Krajnje je vrijeme da management Zračne luke Zagreb poduzme adekvatne mjere i otvorio aerodrom za LCC, te bazira bar jedan LCC avion i ozbiljno poveća broj LCC linija umjesto sada najavljenih smanjenja 2 od 7 linija, što znači da će Zagreb ljeti imati tek 5 LCC linija, a zimi njih 3. Zagreb je i dosada imao daleko najmanje LCC od aerodroma glavnih gradova, kao i od aerodroma jednake veličine, a sada ih ima još i manje.
Beograd i Dubrovnik su više napredovali nego u posljednje dvije godine, dok su ostali od 6 najboljih aerodroma imali lošije rezultate nego prošle godine, a Zagreb, Split i Skopje su bili lošiji nego u prošle dvije godine.

Samo dva aerodroma, Mostar i Portorož, su 2018. imali manje putnika nego 2017. No, 2019. takvih aerodroma je bilo čak 4. Najveće realno smanjenje broja putnika imala je Ljubljana koja je imala čak 91.056 putnika manje nego 2018. (-5,0%) što je rezultirano bankrotom nacionalnog prijevoznika Adrie Airways u rujnu (septembru). U postocima najveći pad je imao Osijek 31,0%, što je 20.857 putnika manje nego godinu prije. Lošinj je imao neznatno smanjenje, dočim je broj skoro isti kao i prošle godine.

Po zemljama regije i dalje daleko najviše putnika ima Hrvatska sa 11,6 milijuna putnika, što je skoro milijun novih putnika više nego 2018. Slijedi Srbija sa malo manje od 6,6 milijuna putnika, te Makedonija sa 2,7 milijuna putnika. Makedonija je ove godine preskočila Crnu Goru koja je godinama bila na 3. poziciji, a sada je pala na 4. BiH je preskočila Sloveniju i to za 162.240 putnika, te ju pozicionirala na posljednje mjesto. Sjetimo se da je Slovenija još nedavno bila 3. po broju putnika u regiji, a sada je uvjerljivo posljednja. Jedino Slovenija u regiji ima smanjenje broja putnika.

Najviše novih putnika u prošloj godini imala je Hrvatska, njih skoro milijun, dočim još više povećava razliku spram ostalih država regije. Slijedi Srbija sa 588.568 novih putnika, te Makedonija sa 335.077 novih putnika.

Samim time i udio Hrvatske u broju putnika regije se povećao sa 39,1% na 39,2%, Srbije sa 22,1% na 22,3%, Makedonija 8,6% na 9,1%, Teritorij Kosova 8,0% na 8,1%, BiH 6,3% na 6,4%, dok su udio smanjili Crna Gora sa 9,1% na 9,0% i Slovenije sa 6,8% na 5,9%.

Beograd je imao i najveći broj operacija u regiji 2019., njih 70.365, što je povećanje od 4,3%. Slijedi Zagreb sa 45.061 operacijom, što je povećanje od 3,1%. Ljubljana je imala 27.219 operacija (povećanje od 6%), Dubrovnik je imao 25.962 (povećanje od 10%), Skopje je ostvarilo 19.177 (povećanje od 5,4%), a Priština 18.226 operacija (povećanje od 8,6%).

Iako Beograd više ne objavljuje cargo podatke, sigurno je da je cargo promet preko 20 tisuća tona, kod Zagreba on je pao sa 13,7 tisuća tona u 2018. na 12,9 tisuća tona (-5,8%), dok je u Ljubljani on pao sa 12,4 na 11,3 tisuće tona (-8,2%). U Skopju cargo je porastao sa 3,3 na 3,4 tisuće tona (3,3%), u Sarajevu on je 2,5 tisuća tona,  a u Rijeci je cargo enormno pao sa 4,7 tisuća tona na samo 1,0 tisuću tona (pad od 78%).
Koji su najbolji potezi zrakoplovstva regije u 2018? I u 2019. je u regiji bilo mnogo izuzetno dobrih poteza. Ipak izdvojio sam 10 najboljih i to od 1. do 10. mjesta po važnosti.
Naj potez godine: America je došao u Dubrovnik sa linijom iz Philadephie. Najveći avio prijevoznik na svijetu  povezao je biser Jadrana sa SAD-om, prije Beograda, Zagreba ili Splita. I ne samo to, nakon dva mjeseca operiranja American je povećao broj letova sa tri na četiri. Linije je bila toliko uspješna da je American ove godine odlučio produžiti sezonu (prije krenuti i kasnije završiti), te povećao liniju na svakodnevnu. Naravno, to nije sve što je Zračna luka Dubrovnik postigla u prošloj godini i zašto je stavljena na broj jedan. Naime, Dubrovnik je prošle godine imao 11 novih linija, dovršio većinu radova na novom terminalu i manevarskim površinama, te povećao broj putnika za 356.815, što je drugo najveće povećanje u regiji i daleko najbolje u Hrvatskoj, veće nego Zagreb i Split zajedno.
Broj 2: Novi terminal u Splitu više je nego bio potreban ovoj zračnoj luci. Novi vrlo fascinantan terminal vrijedan je 60,8 milijuna EUR, povećao je prostor za čak 35.000 četvornih metara (prije je terminal bio 13.000), te kapacitet na 5 milijuna putnika. Uz to u 2019. Split je otvorio 9 novih linija među kojima i Britisha za Heathrow, Air Francea za Paris CDG i Ryanaira za Dublin. Split je povećao broj putnika za 177.863 te se približio Zagrebu na samo 134.000 putnika.
Broj 3: Ekspanzija Air Serbie je u 2019. bila više nego velika i fascinantna, 21 nova linija i 18 novih linija zimi. Kompanija je dodala i jedan A319 u flotu, te tijekom ljeta u četveromjesečni lizing uzela CRJ900. Uz to Air Serbia je nevjerojatno ekspresno reagirala na bankrote slovenske Adrije, turskog AtlasGlobala i grčke Astre. Stoga ne čudi da je kompanija povećala broj putnika sa 2,48 na 2,81 milijuna putnika.
Broj 4: Ryanairova ekspanzija u regiji je bila vrlo velika. U ljeto 2019. Ryanair i Lauda su otvorili tri linije iz Podgorice, dvije linije iz Splita, po jednu liniju iz Banja Luke, Dubrovnika i Pule, te 9 linija iz Zadra, sveukupno 17 novih linija u regiji. Uz to Lauda je sezonsku liniju Beč-Podgorica produžila na cjelogodišnju. Daleko najveća ekspanzija od bilo koje avion kompanije u regiji osim Air Serbie (Wizz Air 9, easyJet 6). No, isto je tek uvertira za planove Ryanairove grupe u regiji 2020.
Broj 5: Wizz Air stacionirao 5. avion i otvorio 8 linija u Makedoniji. I dok Wizz Air stagnira u regiji (samo u Beogradu je otvorio jednu liniju) u Makedoniji je iskoristio novi krug poticaja, te otvorio nove četiri linije u Skopju i isto toliko u Ohridu. Stoga fascinantne brojke novih putnika u Skopju (202.142 nova putnika) i Ohridu (132.935) u prvom redu mogu isto zahvaliti Wizz Airovoj ekspanziji. Kako se Wizz Airova ekspanzija u ovom momentu bazira na Beču, Gruziji, Bukureštu, Bliskom Istoku i Londonu, gdje se u prvom redu sukobljava sa Ryanairom, treba i te kako pohvaliti Vladu Makedonije što je uspjela nastaviti Wizz Airovu ekspanziju i biti u krugu rijetkih izvan gore navedenih koji su to uspjeli.
Broj 6: Eurowingsova baza u Prištini je svakako bila ogromno iznenađenje. Eurowings je otvarao baze u Njemačkoj i Austriji, te izvan tog prostora samo u Palma de Mallorci. Stoga je prištinska baza to veći uspjeh. Kompanija ima 7 linija iz Prištine. Ovo je to veći uspjeh jer Eurowings ima ogromne rezove diljem Europe, a posebno naše regije zbog odluke vlasnika (Lufthansa Grupe) da smanji 231 milijun EUR gubitka koliko je Eurowings iskazao u 2018. Iako je tijekom 2019. bankrotirala Germania i Adria koje su imale baze u Prištini, aerodrom je uspio prebroditi svoje probleme, pronaći alternative (baze Eurowingsa i Orange2Flya) i čak povećati broj putnika za skoro 208.000.
Broj 7: Zadarska ekspanzija je „tek“ peta po broju putnika (iza Beograda, Dubrovnika, Prištine i Skopja), ipak je ona to fascinantnija pošto je povećanje 32,7% u odnosu na prošlu godinu. Skoro 200.000 novih putnika je akumuliralo 6 kompanija koje su otvorile čak 16 novih linija, daleko najviše u regiji (idući je Beograd sa 13 novih linija, pa Dubrovnik sa 11 novih linija). Ryanair i Luada su pritom otvorili 9 novih linija, easyJet i Condor po 2, te po jednu Iberia Express, Air Serbia i Transavia.
Broj 8: Subvencije Air Serbiji u Nišu i Kraljevu svakako su dobre za zrakoplovstvo, putnike i daju šansu ovim malim zračnim lukama da prežive. U Nišu Air Serbia je pokrenula 11 cjelogodišnjih  i 1 sezonsku liniju koje su ljeti trebale operirati 25 tjednih letova i zimi 22 tjedna leta. Vrlo brzo po pokretanju ukinuta je Budimpešta. Za ovaj posao kompanija će dobivati za 5,1 do 5,5 milijuna EUR. Ogroman novac, veći nego je to uobičajeno u PSO linijama u Europi, bitno više nego dobiva Croatia. U Kraljevu novac je još višestruko veći. 5,6 milijuna EUR u tri godine za samo dvije linije sa ATR 72, jednu cjelogodišnju i jednu sezonsku, sa 6 tjednih letova ljeti i 3 tjedna leta zimi. Istime su ove linije jedne od najskupljih PSO linija u Europi.
Broj 9: Aerodromi Crne Gore u prošloj godini su akumulirali 210.123 novih putnika i 8 novih linija. Uz to Tivat je otvorio novi terminal veličine 3000 četvornih metara, na samom kraju 2018. (25.12.) i počeo ga koristiti u 2019. Aerodromi Crne Gore su u tri godine otvorili fascinantnih 35 novih linija.
Broj 10: Pokretanje FlyBosnie sa dva A319 i sa čak 5 linija prema Bliskom Istoku, uz planove za pokretanje letova prema Zapadnoj Europi, djelovao je vrlo optimistično. No, vrlo brzo pokazalo se da kompanija ima lošu provedbu svojih planova, isplivali su dugovi, jedan avion je vraćen lezoru, a kompanija je punila novinske stupce lošim vijestima. Ipak tijekom zime smirili su razmirice sa Aerodromom Sarajevo, ponovo su pokrenuli Riyadh nakon stanke, te su započeli letove za London i Rim. Sarajevski aerodrom je u 2019. otvorio čak 8 novih linija, te je imao povećanje od skoro 100.000 putnika.
Najveća razočaranja 2019 Usprkos brojnim dobrim vijestima u 2019. bilo je i onih koji su imali loš, neke i vrlo loš predznak.
Najveća negativnost godine: bankrot Adrie. I kao što sam predvidio Adria nije dočekala zimu. Prekinula je operacije 24.9. nakon 58 godina, ostavivši na cesti 558 zaposlenika, te tisuće putnika. I četiri mjeseca nakon prekida operacija Ljubljana se nije ni izbliza oporavila, ima desetke tjednih letova manje, a dobar dio linija nisu preuzeli drugi prijevoznici, dok su i one koje su preuzeli stranci sa bitno manje frekvencija nego su bile u vrijeme Adrie. Bankrot Adrie je razultat ogromne pogreške Vlade koja je prodala kompaniju potpuno neiskusnoj 4K. Uz to Vlada nije imala baš nikakav backup plan, te ju je bankrot Adrie „iznenadio“ usprkos čestim najavama strukovne javnosti, poglavito pisca ovih redova, kao i alatima koje je imala, a sa kojima je trebala izvršiti nadzor i biti svjesna neminovnosti, te na vrijeme pripremiti backup plan. Osim Ljubljane i slovenskog zrakoplovstva koji su pretrpjeli ozbiljne posljedice, veliku štetu ima i Priština u kojoj je Adria imala bazu, te ostali aerodromi sa kojih je Adria imala velik broj letova (Tirana, Sarajevo, Skopje, Podgorica).
Broj 2: 33,7 milijuna dodatnih EUR Hrvatska je investirala u Croatiu Airlines. Da nije kompanija ne bi doživjela kraj 2020. kao što sam i predvidio. Istime je potvrđena moja teza da restrukturacija nije uspjela, jer je samo 8 godina nakon restrukturacije i utrošenih 106 milijuna EUR trebalo investirati dodatan ogroman novac da kompanija preživi. Na kraju 2018. Croatia je iskazala gubitak od čak 11 milijuna EUR, imala je 58 milijuna EUR kratkoročnih obveza, kod banaka je bila zadužena sa 20,1 milijun EUR. Kompanija je u procesu prodaje. Preliminarnu zainteresiranost su pokazali Aegean i Air Nostrum, a konzultant je predložio da se u talu sa hrvatskim zračnim lukama i ACI-em kompanija proda mirovinskim fondovima. Tko god preuzme kompaniju morat će preuzeti i ovih novih 33,7 milijuna EUR financijske pomoći, obzirom da je na kraju vlast ustanovila ono što sam u analizi elaborirao, da je pomoć nelegalna i da se neće tolerirati od strane Europske unije, već da je jedini način „pomoći“ posudba za premoščivanje do prodaje, pa je ovaj iznos novaca preimenovala u posudbu koju kompanija mora vratiti u roku od dvije godine uz 2% kamata. Ogromno breme na leđima kompanija koja se prodaje, vrlo demotivirajuće za potencijalnog kupca. A ako se kupac ne pronađe Hrvatska za dvije godine Hrvatska može ponovo pokrenuti restrukturaciju i ponovo investirati u kompaniju (jednom u 10 godina), pa bi ovaj novac uvećan za nekih budućih 100+ milijuna EUR mogao ponovo biti na račun poreznih obveznika.
Broj 3: Fijasko FlyBosnia. Iako sam FlyBosniu ubrojio pod najbolje poteze u godini, realizacija projekta je vrlo loša. Dug prema Aerodromu Sarajevo od pola milijuna EUR i to nakon ljetne berbe, kašnjenje plaća, smanjenje flote za 50% i otpuštanje 40% djelatnika (dio sam napustio kompaniju), javno prepucavanje djelatnika i kompanije, te aerodroma i kompanije, loš izbor linija koje donose gubitak, vrlo loše web stranice (samo na engleskom bez osnovnih informacija), prodaja karata samo par dana prije početka letova, česte i iznenadne promjene planova, ukidanja i pokretanja linija i promjene frekvencije letova, bombastične najave i loša realizacija, korištenje tek 1/4 kapaciteta, zbog svega toga vrlo slab load faktor. Ne promjeni li kompanija odmah način poslovanja teško će preživjeti 2020.
Broj 4: Zagreb stagnira. Nakon zavidnog broja novih linija u posljednjih par godina, poglavito long-haul, Zagreb je ove godine, za razliku  od ostatke regije, stagnirao. Konačne brojke je pomogao bankrot Adrie, obzirom da je dobar dio slovenskih putnika posljednja tri mjeseca godine putovao iz Zagreba, no i usprkos toga je porast putnika bio samo 3%, ispod 100.000, tj. na razini Sarajeva i bitno manje od Banja Luke, Tivta, Zadra i Ohrida. Zagreb tijekom 2019. nije imao ni jedne jedine nove linije, a tijekom ljeta je imao tek 10 tjednih letova više nego 2018. U zimskom redu letenja iznenadno je letove prekinuo Korean, a u konačnici broj povećanja kompanija i smanjenja sa druge strane rezultirao je jednakim brojem tjednih letova kao i 2018.
Broj 5: Bankrot Germanie bio je velik hendikep za Prištinu. Germania u Prištini imala 321.499 putnika, obnašala je 4 linije i planirala otvoriti bazu u travnju (aprilu), te pokrenuti još dvije linije. No, kompanija je prekinula operacije 5.2. Priština je reagirala vrlo brzo i Germanijine linije je nastavio grčki charter prijevoznik Orange2Fly, a od ove godine letjet će ih drugi grčki charteraš Air Mediterranean, koji će u Prištini bazirati i jedan 737-400. Osim za Prištinu Germania je letjela za Split i trebala pokrenut letove za Zadar.
Broj 6: Beograd je izgubio AtlasGlobal, vrlo bitnog partnera Air Serbie na važnoj, a neisplativoj liniji za Istanbul. Neosporno je Beograd imao fascinantnu godinu. Ljeto je donijelo 27 novih tjednih letova Air Serbie (9 novih linija i povećanje frekvencija), ASL, Wizz Air i Air France su otvorili nove linije, a frekvencije na postojećim linijama su povećali Aeroflot, Lufthansa, Swiss, Wizz Air, Etihad, Austrian, Aegean i Montenegro. No, istovremeno letove su prekinuli Eurowings i AtlasGlobal, dok Air Arabia nije ni pokrenula najavljenu liniju, a Croatia je smanjila broj frekvencija. Zima je imala samo smanjenje Norwegiana (Stockholm postao sezonski), a povećanja Isreaira, Flydubaia, Aegeana, Wizz Aira i easyJeta, te 33 dodatna leta Air Serbie. Na koncu isto je rezultiralo ogromnih 518.000 novih putnika. Ipak bankrot AtlasGlobala je morao Air Serbijine kapacitet usmjeriti na hitno pokrenutu liniju za Istanbul, Air Serbia je izgubila važnog code-share partnera ne samo za letove preko Istanbula, nego i feedara svojih linija pa i New Yorka.
Broj 7: bankrotom Thomas Cooka Jadran je izgubio važne leisure linije. Thomas Cook je bio jedan od najvećih turoperatora, a bankrotirao je 23.9.2019. nakon 178 godina rada. U regiji Thomas Cook je letio dvije linije za Split i jednu za Dubrovnik, dok je njegova njemačka divizija Condor letjela tri linije za Zadar, jednu liniju za Rijeku, tri za Split, i jednu za Dubrovnik. Na sreću Condor je preživio bankrot britanskog vlasnika, te se prije par dana prodao LOT-u. Putnike koji su ostali u Hrvatskoj za Britaniju su prevezli drugi prijevoznici koje je za tu nakanu iznajmila Vlada Velike Britanije.
Broj 8: zagrebačka linija za Dubai spala na 4 tjedna leta zimi. Jedan od najvećih uspjeha regiji, pokretanje cjelogodišnje linije Emiratesa Zagreb-Dubai sa Boeingom 777-300ER, prvo je prošle godine postala sezonska, a umjesto Emiratesovog Boeinga sa 360 sjedala svakodnevno je zimi letio flydubai sa Boeingom 737-800 i 174 sjedala. No, ove godine još jedan hladni tuš. Flydubai je smanjio broj letova sa 7 na samo 4 (par tjedana uz božićne blagdane letio je 5 puta tjedno). Ovime je linija za Dubai smanjena sa 21.600 sjedala mjesečno na samo 6.300. Uz to Zagreb je doživio još jedan udarac, također bitan iskorak Koreanova cjelogodišnja linija za Seoul, postala je od ove godine sezonska, tj. više ne operira zimi. Ovime je Zagreb umjesto u 2018. planiranih 10 zimskih širkotrupnih tjednih letova, došao na to da nema ni jednog.
Broj 9: Wizz Air prekinuo vrtoglavi rast u Tuzli. Wizz Air koji je u Tuzli imao bajkovit rast u posljednjih 6 godina, 2019. godine ga je prekinuo. U konačnici kompanija je ostvarila manje letova, te je uz bolji load faktor aerodrom postigao tek 1,3% povećanje, tj. samo 7.779 novih putnika, tj. sveukupno 592.384 u prošloj godini. Tuzla ne uspijeva privući novih prijevoznika, te se oslanja isključivo na jednu kompaniju, Wizz Air, uz tek pokoji ljetni charter Freebirda za Antalyu.
Broj 10: Rijeka nije uspjela prevladati sezonalnost. Iako je ovo ljeto u Rijeci bilo dobro sa 5 novih linija (i 18.091 novim putnikom), najave za zimu su bile više nego dobre, te je Rijeka bila dobar primjer prevladavanja sezonalnosti. Aerodrom je trebao imati 10 tjednih letova čak 4 kompanije na 5 linija. No, na koncu je Eurowings ukinuo zimske letove za Dusseldorf, a potom i iznenadno Air Serbia za Beograd. Tako je iz Rijeke zimske operacije zadržala jedino Croatia Airlines dva puta tjedno za Munich, te Trade Air po dva puta tjedno za Osijek i za Split-Dubrovnik.
Najbolje najave za 2020. Kako je tek početak veljače (februara) još uvijek će biti novosti za ovu godinu. No, i među onome što je objavljeno ima više nego fascinantnih najava.
Naj-najava za 2019: Lauda pokreće bazu u Zadru. Lauda (Ryanair grupa) je najavila 11 novih linija iz Zadra od početka svibnja (maja). Ukupno će Lauda iz Zadra letjeti 26 tjednih letova. Kompanija se odlučila za zadarsku ekspanziju umjesto prvotno planirane Palme de Mallorca sa kojom nije uspjela postići sporazum. Lauda će u Zadru bazirati tri aviona A320. Kako broj za sada najavljenih frekvencija pokriva samo jedan bazirani avion, vrlo je vjerojatno da će Luda naknadno najaviti još novih linija i frekvencija (uobičajena praksa Ryanaira je da u serijama najavljuje linije i time dodatno „krade“ medijski prostor), ili da će Lauda preuzeti sve letove Ryanaira i Malta Aira (21 linija), ili da operira i neke letove iz drugih aerodroma baziranim avionima iz Zadra. Iako su linije predviđene kao sezonske, Lauda ima naviku naknadno neke letove proglasiti cjelogodišnje. Kompanija u načelu leti cjelogodišnje letove. Stoga je vrlo realno da će se tijekom idućih mjeseci neke od 12 linija (vjerojatno Stuttgart, Hamburg i Beč) proglasiti cjelogodišnjim, što bi bio još dodatan iskorak za Zadar za smanjenje sezonalnosti. Ryanair će istovremeno pokrenuti novu sezonsku liniju za Gdansk sa tri tjedna leta (od 31.3.), a njegova kompanija Malta Air (od 30.3.) za Beč. Istime će Ryanair u kombinaciji sa Laudom imati čak 33 linije iz Zadra, na kojima planira imati 672.000 putnika (što je povećanje od 50%). Od iduće godine nove letove za Zadar će pokrenuti i Austrian sa čak svakodnevnim letovima (29.3.), easyJet za Basel (22.6.) i Amsterdam (23.6.), Jet2 za London Stansted i Manchester (oba 24.5.), te SAS za Copenhagen (30.6.). Sveukupno (kad se oduzmu smanjenja) to znači 39 novih tjednih letova. Za sada, uz vrlo vjerojatne i nove najave Laude u idućih par tjedana. Obzirom na sve spomenute najave za očekivati je u 2020. preko milijun putnika. Što pak znači preko 400.000 putnika u samo dvije godine (povećanje od oko 70%). Više nego fascinantno.
Broj 2: Air Serbia nastavlja vrtoglavi rast i u 2020. iako je 2019. rast bio ogroman. Kompanija planira nabaviti dva ATR 72-500, od čega će jedan zamijeniti postojeći avion u lizingu, a drugi će povećati kapacitete, nadalje jedan dodatni Airbus A320 obitelji, te će i ove godine u četveromjesečnom lizingu imati CRJ-900. To pak znači da će kompanija u top sezoni imati 24 aviona. Jednako tako kompanija planira čak 10 novih linija, ali i povećanje na postojećim linijama (među inima i Istanbul, Prag, Bukurešt, Bratislava, Larnaca, Madrid, Tirana, Skopje, Zagreb, Ljubljana). Ovim povećanjima kompanija će sigurno preći 3 milijuna putnika u 2020.
Broj 3: Montenegro Airlines dobiva 155 milijuna EUR. Analize su pokazale da je Montenegro na dobrom putu, da se približio financijskoj nuli, modernizirao je poslovanje, unificira flotu, otvara nove linije, povećava broj putnika. Jedini kamen spoticanja je 105 milijuna EUR dugova od prije. Stoga odluku vlade da pokrije dugove i dodatnom investicijom od 55 milijuna EUR koja se planira utrošiti na nabavu aviona i dalju modernizaciju poslovanja treba pozdraviti. Ovako velike investicije imala je Poljska u LOT i Latvija u airBaltic, te je od njih napravila vrlo uspješne kompanije, koje ne samo da su postale profitabilne, nego su ozbiljno narasle i prešle granice svojih država, tj. preuzele su i druga tržišta, LOT Mađarske i Estonije, airBaltic Litve i Estonije, te imaju planove za dalju ekspanziju kako u vlastitim flotama i linijama, tako i u okolnim državama. Uspije li Montenegro rezonirati na ovaj način, te preuzeti tržišta BiH, Kosova, Makedonije, čak i Albanije onda je ova ogromna investicija i te kako opravdana.
Broj 4: American Airlines je u Dubrovniku povećao broj letova nakon samo jedne sezone sa tri na sedam tjedno na liniji iz Philadelphie. Linija je prošle godine operirana od 7.6. do 27.9. no u rujnu (septembru) je povećana na 4 puta tjedno. Sada kreće ranije i završava kasnije (od 1.6. do 24.10.) i to frekvencijom od svakog dana (osim u listopadu). Linija se operira Boeingom 767-300ER, no kako ovaj avion izlazi iz flote 2021. zamijenit će se sa 787. American razmišlja i o pokretanju linije Chicago-Dubrovnik. Istovremeno po jednu novu liniju iz Dubrovnika pokreće Swiss, Qatar, Air Baltic, Laudamotion i LOT, dvije nove linije Transavia i čak četiri nove linije Volotea (ukupno 11 novih linija), a kapacitete povećava Aegean, Croatia i Air France. Stoga je neupitno da će Dubrovnik 2020. dobrano premašiti tri milijuna putnika.
Broj 5: Sarajevo planira otvoriti novi terminal u studenom (novembru) 2020. Novi terminal će imati površinu od 10.000 četvornih metara i povećati će kapacitete za 900.000 putnika (ukupno na 2 milijuna putnika). Uz to aerodrom će dobiti VIP terminal, novu upravnu zgradu, biti će proširena stajanka (apron), te obnovljena uzletno-sletna staza i rulnice (taxiway), a investirat će se i u modernizaciju opreme. Investicija je vrijedna 18,8 milijuna EUR.
Broj 6: Zadar započinje ove godine sa proširenjem terminala. Investicija vrijedna 70 milijuna EUR biti će utrošena u proširenje terminala, produženje piste 14/32 sa 2.500 na 3.200 (moći će primati širokotrupce) i proširenje stajanke za civilne zrakoplove (aprona).
Broj 7: Croatia airlines je nakon godine dana stagnacije, a po dobivanju 33,7 milijuna EUR pomoći države, najavila ekspanziju. Prema nekim izvorima kompanija planira nabaviti jedan Q400 i jedan A319, te otvoriti letove iz Zagreba za Tiranu, Podgoricu i Sofiju, no navodno će biti još najava prema Europi, uz povećanje frekvencija na nekim od postojećih linija. Istovremeno kompanija se tijekom 2020. planira prodati. Preliminarni interes je pokazao grčki Aegean i španjolski Air Nostrum, dok su konzultanti predložili spajanje sa hrvatskim zračnim lukama i ACI-em te prodaju mirovinskim fondovima. Prije je interes još pokazao LOT, TAP i nepoznati kineski investitor, no ne zna se jesu li oni zadržali interes. Neke od ovih opcija su bolje, neke lošije, no bilo koja je bolja od trenutne agonije koja košta porezne obveznike 140 milijuna EUR u 10 godina.
Broj 8: IAG će u 2020. još jednom povećati prisustvo u regiji. IAG je u posljednjih par godina iz tek simboličnog prisustva u regiji ozbiljno krenuo u ekspanziju. Ta ekspanzija se koncentrirala na Hrvatsku, a i sada je većina ekspanzije u Hrvatskoj. Ipak ove godine IAG se krenuo širiti u ostatku regije, skromno, ali krenuo je. U Zagrebu British će povećati broj letova za London Heathrow sa 7 na 11 tjedno. Kapacitete za Zagreb će povećati i Iberia. Iz Dubrovnika novu liniju uvodi Vueling (Paris CDG). British je pokrenuo i letove za Prištinu i Podgoricu iz London Heathrowa, iako tek sa jednim tjednim letom u dva udarna ljetna mjeseca (ukupno po samo 9 letova). Iberia je pokrenula sezonsku liniju za Ljubljanu sa 4 tjedna leta. Uz to 20% vlasnik IAG-a Qatar pokreće liniju Dubrovnik-Doha, koja će operirati čak 5 puta tjedno.
Broj 9: Trade Air će bazirati jedan Airbus A320 u Ljubljani, te će od tamo pokrenuti chartere za tri velike slovenske turističke agencije ove sezone. Ovime je Trade Air zamijenio bankrotiralu Adriu koja je do prošle godine letjela te chartere. Ugovor je potpisan na dvije godine, a u finalizaciji je produženje ugovora i na treću godinu. Drugi A320 će i dalje letjeti u Izraelu, a Fokker F100 će letjeti ad hoc chartere. Trade Air razmišlja i o nabavci trećeg A320.
Broj 10: Švicarski Chair će se koncentrirati na Balkan i direktno će prodavati karte za svoje letove u regiju. Chair je kompanija koja je nastala od švicarske poslovnice bankrotirale Germanie (u Švicarskoj se zvala Germania Flug), u koju su investirali kosovska turistička agencija (Alebex) i poljski chateraš Enter Air (49,9%). Chair leti iz Prištine cijele godine za Basel, Genevu i Zurich, te sezonski za Veronu (od 4.4.), te iz Zadra, Ohrida i iz Skopja za Zurich (prvu liniju sezonski, makedonske linije cijele godine).
Loše najave za 2020. Iako su loše vijesti nešto što se dešava u hodu, malo toga se može lošeg zaključit sa početka godine, ipak su neke loše vijesti već sada vidljive.
Najlošije u 2020: Hrvatski PSO upitan jer vlast još nije ništa napravila da se on realizira. Naime, postojeći PSO će isteći 28.3. Da bi se isti produžio vlast je do kraja rujna (septembra) morala napraviti detaljno izvješće o rezultatima PSO-a na koji mogu reagirati zračne linije, konkurentski prijevoznici i ostali subjekti koji mogu osporiti ponovno pokretanje PSO-a. Uz to novi natječaj se trebao raspisati najkasnije do 31.12.2019. jer rok za isti mora biti najmanje dva mjeseca. Na ovaj način isti bi se dogotovio do kraja veljače (februara) što bi bilo dovoljno za rok žalbe i provedbu istog do ljetnog reda letenja i nastavka kontinuiteta PSO. No, kako početkom veljače natječaja još nama isti da se sada i raspiše ne može se provesti do svibnja. Nevjerojatna inercija Vlade. Zbog toga je Trade Air prekinuo prodaju karata na svih 6 linija od 29.3. što će se vrlo teško odraziti na Osijek i Rijeku, aerodrome koji i ovako imaju malen promet i ovise o ovim PSO. I prošli puta (2016.) Ministarstvo je kasnilo sa provedbom natječaja radi čega je Trade Air prekinuo operacije, a isto je stvorilo ogromne troškove samom Trade Airu (otkazivanje aviona, ponovo pregovaranje za avion u kratkom roku, prekid operacija, zaposlenici idr.), zračnim lukama, ali i stvorilo probleme potencijalnim putnicima. Kako je vlast izjavila da planira i povećati iznos PSO-a na 15 milijuna EUR nije jasno kako se smije dozvoliti toliki neprofesionalizam i ne provesti PSO u kontinuitetu.
Broj 2: Eurowings je u ogromnim problemima, zbog minusa koji je napravio u 2018. godini u visini od 231 milijun EUR, zbog čega je Lufthansa grupa odlučila posegnuti za čvrstim i žestokim mjerama na stvaranje profitabilnosti kompanije. Stoga Eurowings ukida niz linija i frekvencija. U regiji Eurowings ukida 14 linija i to iz Zagreba za Berlin i Dusseldorf, iz Osijeka za Cologne, iz Pule za Berlin, iz Rijeke za Hanover, iz Zadra za Munich (preuzima Austrian), iz Splita za Salzburg i Munich, iz Dubrovnika za Munich i Hannover, iz Prištine za Beč, iz Ohrida za Stuttgart i Dusseldorf, te iz Tivata za Stuttgart. Uz to Eurowings će reducirati liniju iz Mostara za Stuttgart tako što će umjesto A319 (144 sjedala) uporabljati Q400 (70 sjedala), te će linija iz Mostara za Dusseldorf biti smanjena sa dva na jedan tjedni let. Istovremeno smanjuje broj letova iz Splita za Hamburga, te iz Zadra za Berlina i Cologne. Jedine nove najave su od 21.5. Beograd-Stuttgart, te najava letova između Beograda i Prištine od ljeta 2020.
Broj 3: Natječaj za koncesiju Aerodroma Crne Gore je ušao u drugi krug i odabrana su četiri finalista. Trenutna očekivanja natječaja su niža od prihoda koje Aerodromi Crne Gore trenutno donose, pa se možemo jedino nadati da će ponude biti više od toga, te da će Vlada ispregovarati više od 700 milijuna EUR koliki bi prihod ostvarili aerodromi u sadašnjem obliku u istom periodu.
Broj 4: Ljubljana se tijekom 2020. neće oporaviti od bankrota Adrie. I nakon što su druge kompanije relativno brzo utrčale na ovo tržište i same otvorile letove (Lufthansa, Swiss, Brussels, Iberia), a druge su povećale broj letova (Air Serbia, Montenegro, Air France, Transavia, Aeroflot, LOT), ipak ove zime Ljubljana ima skoro 100 tjednih letova manje nego prošle zime, a ta brojka će biti i veća ovog ljeta. Jednako tako i niz prošlogodišnjih linija nema naznaka da bi se mogle pokrenuti sa novim prijevoznicima ove godine (Skopje, Sarajevo, Priština, Tirana, Sofija, Beč, Copenhagen, Prag). Ljubljana i Slovenija su vrlo mnogo izgubile, konektiranost je bitno lošija, putnici koriste zračne luke iz drugih država u okolici, a evidentno je nesnalaženje kako slovenske vlasti, tako i Fraporta.
Broj 5: Iako je Vlada Srbije uložila ogroman financijski napor za pokretanje letova iz Kraljeva, nema najava letova drugih avio-kompanija osim Air Serbije. Vlada je odlučila platiti čak 5,6 milijuna EUR za tri godine cjelogodišnjeg letenja za Beč, te sezonskog za Thessaloniki, obije linije tri puta tjedno sa ATR 72. Bez ove vrlo velike subvencije ovaj aerodrom bi i dalje bio prazan iako je uložen multimilijunski iznos za terminal, uzletno-sletnu stazu i ostalu infrastrukturu, kao i opremu, te osoblje.
Broj 6: Swiss je nakon ekspanzije u regiji u 2020. odlučio povući se sa iste. Tako ukida letove za Zagreb, Niš i Sarajevo. Kompanija još leti po jednu liniju sezonski za Pulu, te cijele godine za Prištinu i za Beograd. Za Beograd je Swiss odlučio i bitno povećati broj frekvencija. Kompanija je naglo krenula i sa letovima za Zurich iz Ljubljane po bankrotu Adrie, no nije pokrila adekvatan broj letova koji je Adria imala (20 tjednih letova), već leti tek 1/3 prijašnjih letova, njih samo 7 tjedno.
Broj 7: Maribor bez putnika u 2020. Slovenska vlast ne samo da nije poslušala savjet da su kineski investitori u Maribor prijevara, nego nema baš nikakvo rješenje za Maribor. I sada vlast plaća plače djelatnicima koji nezaposleno borave u novom blještavom terminalu kapaciteta 600.000 putnika. Maribor nema najava za letove u 2020, i to ne samo za redovne linije, već ni za chartere. I jedini je takav aerodrom u regiji.
Broj 8: Zagreb zaostaje za konkurencijom, usprkos Adrijinom bankrotu i predsjedanju Europskom Unijom u prvih šest mjeseci 2020. što će sve akumulirati dodatne putnike. Nove sezonske letove su najavili Tunisair (1 tjedno za Monastir), Windrose (2 tjedno za Kiev) i Croatia Airlines (v. gore). Povećanje broja letova ili kapaciteta najavili su British, Iberia, Air Serbia, Aegean, Aeroflot i Air France. No, istovremeno su letove otkazali ČSA (Prag), Swiss (Zurich) i Eurowings (na dvije linije: Berlin i Dusseldorf). Korean je svoj let za Seoul pretvorio iz cjelogodišnjeg u sezonski, a kompanija preispituje hoće li uopće ostati sa letovima u Zagrebu ili će sve operacije prebaciti na Budimpeštu koju liniju otvara ovog proljeća. Iako će sadašnje stanje akumulirati povećanje putnika, ipak ono neće biti ni izbliza takvo kakvo se najavljuje u Beogradu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Sarajevu, Podgorici, Prištini, Banja Luci i ostalim aerodromima regije.
Broj 9: Silver Air nije dobro rješenje za Lošinj. Evidentno je da Silver Air nije dobro rješenje za Lošinj. Avion je neadekvatan, čak i za ovako kraku lošinjsku pistu postoje bolja rješenja (npr. ATR 42), a svakako je demotivirajuć za potencijalne putnike. Uz to sustav je loš (nema mogućnosti presjedanja prema Švicarskoj preko Lošinja), cijena karte je puno previsoka, česte su promijene letova, frekvencija, čak i samih linija. U svakom slučaju vrlo loš image i demotivirajuće za potencijalne putnike. Lošinj ima uvjete za bitno više linija i putnika čak i uz postojeću infrastrukturu, pa nije jasno zašto to ne iskoriste. Još manje je jasno zašto ne isforsiraju PSO kao sve ostale zračne luke u Hrvatskoj, obzirom da je jedina hrvatska luka koja ga nema.
Broj 10: Brač je nakon ekspanzije 2018, osjetno pao u 2019. kako u broju linija, tako i u broju putnika. Iako je broj putnika prošle godine pao za 5.000 zračna luka planira u ovoj godini započeti sa produženjem pistu na 2400 metara, te proširenje sa 30 na 45 metara i povećanje nosivosti, kao i proširenje terminalne zgrade (koja bi trebala primiti tri aviona A320 obitelji odjednom), sve vrijednosti 10 milijuna EUR, a što bi se trebalo dovršiti do 2021. Aerodrom se nada da bi ovime privukao prijevoznike koji mahom imaju veće avione, jer je sadašnja pista od 1760 metara dostatna za slijetanja aviona do A319 koje ima sve manji broj potencijalnih prijevoznika. Ostaje za vidjeti je li prethodna investicija u pistu opravdana jer je povećala broj putnika sa 21.593 na tek 25.342 putnika, a stoga je upitno hoće li i nova investicija dovesti putnike na predviđenih 100.000.
U svako slučaju 2020. bi trebala biti bolja od 2019, a čekaju nas neki uzbudljivi potezi, izuzetne najave i mogući raspleti dugogodišnjih zapleta.

The post [KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Kakva je bila 2019 za avio-promet u regiji bivše Jugoslavije? appeared first on Tango Six.

Nastavak na TangoSix.rs...

Blic: KAKVA JE BILA 2019. ZA AVIO-SAOBRAĆAJ U REGIONU BIVŠE JUGOSLAVIJE? Evo ko je imao najviše putnika, a ko je posustao