Akcioni plan za zdravu ishranu

Izvor: B92, 20.Sep.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Akcioni plan za zdravu ishranu

Beograd -- U Beogradu se završilo 57. zasedanje evropskog komiteta Svetske zdravstvene organizacije; usvojen plan za zdravu ishranu.

Regionalni komitet Svetske zdravstvene organizacije za Evropu usvojio je i šestogodišnji akcioni plan za zdravu hranu, kojim će se podsticati zdrava ishrana stanovništva. Takođe, nastaviće se borba za zdravlje majki i dece mlađe od pet godina.

Ministar zdravlja Tomica Milosavljević istakao je problem prekomerne težine ljudi i >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << rekao da je u Srbiji između 25 i 30 odsto ljudi pregojazno, a 18 odsto gojazno.

On je objasnio da je pojava gojaznasti globalni problem koji direktno utiče na nastanak dve trećine bolesti, te da je ta tema bila posebno razmatrana na trodnevnom zasedanju.

Mark Danzon, direktor ogranka SZO za Evropu, rekao je da su učesnici skupa raspravljali o rastućem problemu gojaznosti u evropskim zemljama i o pregovorima sa prehrambenom industrijom koja promoviše proizvode koji nisu dobri za zdravlje.

Danzon je istakao da su učesnici skupa razmatrali i opredeljenje svih evropskih zemalja ka milenijumskim ciljevima, dogovorenim 2000. godine. Zaključeno je da je neophodno naći rešenja za prevazilaženje jaza između različitih populacionih grupa unutar samih zemalja.

On je rekao da je smrtnost dece u svetu i dalje velika, a da su nedovoljni kapaciteti zdravstva nepremostiva prepreka za ostvarivanje ciljeva SZO.

Danzon je rekao da u Evropi postoje oblasti u kojima je smrtnost majke i dece velika, kao u podsaharskoj Africi ili južnoj Aziji.

"Velike su razlike među zemljama istoka i zapada u evropskom regionu SZO, pa je stopa smrtnosti dece mlađe od pet godina u nekim zemljama veća i do 40 puta", dodao je on.

Postoje znatne razlike i u različitim oblastima jedne države, rekao je Danzon i dodao da nijedna zemlja još ne zadovoljava ciljeve SZO koji se tiču smanjenja smrtnosti dece.

Na ovogodišnjem zasedanju razmatrano je i ostvarivanje Milenijumskih ciljeva do 2015. godine.

Danzon je objasnio da su Milenijumski ciljevi razvoja dogovoreni 2000. godine i da su fokusirani na zdravlje majke i dece, a da se odnose i na borbu protiv nezaraznih bolesti i druga ključna pitanja koja se tiču zdravlja ljudi.

O položaju lekara

Velika tema je bila i migracija lekara. Razvijene zemlje Evrope imaju manjak lekara, dok na istoku kontinenta postoje veliki viškovi medicinskih radnika.

Ministri zdravlja su zaključili da migracije lekara u Evropi ne smeju biti sprečene, ali se ne smeju ni podsticati. Oni smatraju da postoji opasnost da bogate zemlje primamljivim uslovima dovedu lekare iz siromašnih zemalja i na taj način dodatno oslabe zdravstvene sisteme siromašnih.

"U narednim godinama mi moramo da rešimo ovaj etički problem. Neke zemlje čine sve napore da bi uzele već dobro pripremljeno osoblje, da bi ih koristili i da bi im dali velike plate. Mi se ne protivimo preseljenju, ali mora da se nađe neki način da se nadoknadi onima koji gube medicinsko osoblje", rekao je Mark Danzon, direktor regionalnog komiteta.

Gotovo polovina lekara u Poljskoj planira da ode iz zemlje. Takve statistike kod nas nisu rađene. Ipak, ministar zdravlja Tomica Milosavljević kaže da ne podržava odlazak lekara iz Srbije i smatra da se svi problemi nezaposlenih lekara mogu efikasno rešiti.

On za veliki broj nezaposlenih krivi sistem školovanja koji je do sada postojao. "Taj džak koji nosim, taj ogroman teret koji ministar zdravlja nosi zove se sramotna nezaposlenost najboljih. Jer medicinu upisuju najbolji đaci", kaže on.

"To se studira šest godina, a ne šest minuta. Nije odgovorno otvoriti škole, pustiti decu da uče, a onda im reći: e, sad vozite taksi", kaže Milosavljević.

Regionalna komisija SZO zaseda jednom godišnje, a sastanak za sledeću godinu ugovoren je u Tbilisiju, u Gruziji od 15. do 18. septembra.

U Beogradu je bilo prisutno više od 300 zvaničnika iz 53 zemlje regiona, a svi sastanci su se održavali u Domu Narodne skupštine. U evropskom regionu SZO živi oko 880 miliona ljudi, a nalazi se između Atlantskog i Tihog okeana.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.