Crnjanski u Beč stigao iz Temišvara

Izvor: Vesti-online.com, 13.Apr.2014, 02:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Crnjanski u Beč stigao iz Temišvara

U okviru svog programa Predstavljamo dela i autore srpske književnosti SPKD Prosvjeta bečkoj publici je predstavila i približila stvaralački opus prof. dr Slavomira Gvozdenovića iz Temišvara, istovremeno odajući počast velikom Milošu Crnjanskom.

Recitovao i glumio: Marko Adžić na sceni

 

U kafeu Tuti-fruti u petak je održano vrlo uspešno i dobro posećeno književno veče na kome je ovaj istaknuti književnik, esejista, profesor, političar i >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << prevodilac predstavio svoje knjige "Kornjača silazi na Dunav", "Koliko Kosova u meni" i "Sasvim luda priča".

Izabrane Gvozdenovićeve stihove recitovao je Marko Adžić, glumac Narodnog pozorišta "Sterija" iz Vršca.

Narednog dana, u subotu, u prepunoj sali hrama Svetog Save, u okviru Prosvjetinih Duhovnih razgovora, talentovani Marko Adžić briljantno je izveo Gvozdenovićevu monodramu "Crnjanski u Temišvaru" i pobrao gromke aplauze prisutnih, među kojima su, između ostalih, osim prijatelja i članova društva, bili i predstavnici srpskog diplomatskog kora u Austriji, brojni umetnici, književni stvaraoci i javni poslenici.

 

Uvek pisao na maternjem

Svetlana Matić je govoreći o bogatoj biografiji Slavomira Gvozdenovića rekla da je jedan od retkih koji je imao tu čast da povodom njegovog 60. rođendana i 45 godina književnog stvaralačkog rada, u Hramu Svetog Save u Beogradu, u februaru ove godine, o njemu govori akademik Ljubomir Simović.

Ona je je istakla da je Gvozdenović, ne samo veliki pesnik, već po svemu vrlo impresivna i zanimljiva ličnost, da je uvek pisao na srpskom jeziku, a da je svojom poezijom zastupljen u više desetina srpskih, rumunskih i evropskih antologija, kao i u srpskim udžbenicima i da je prevođen na desetak stranih jezika.

Tekst predstave je baziran na mladalačkim danima velikog pisca i njegovoj ljubavi prema gradu u kome se školovao i proveo rane godine, kombinovan sa izabranim poetskim i proznim izvodima iz dela velikog pisca. Nadahnuto izvođenje je oduševilo prisutne, a razgovor sa glumcem i autorom predstave bio je zabavan i zanimljiv.

  Mijalković, Matić, Gvozdenović i jedan od posetilaca

 

U nedelju, posle liturgije u hramu Sveti Sava, dr Slavomira Gvozdenovića je zainteresovanima predstavio prof. Srđan Mijalković, predsednik SPKD Prosvjeta, istakavši da je celokupan njegov književni i politički angažman usmeren ka promovisanju srpskog jezika, kulture, pravoslavne duhovnosti i nacionalnog identiteta.

Mijalković je rekao da Gvozdenović, kao višegodišnji predsednik Saveza Srba u Rumuniji i prvi predsednik Skupštine dijaspore, poseduje bogato iskustvo u organizovanju strukovnih srpskih organizacija, koje može i Srbima u Beču da bude od velike koristi, kao pokazatelj kako treba na najbolji mogući način evropskoj i svetskoj javnosti predstaviti srpsku kulturnu baštinu.

 

Čuvajmo srpstvo

Gvozdenović je istakao da su Srbi podigli mnoge gradove, poput Temišvara i Arada, napominjujući da u Rumuniji ima 60 srpskih hramova i pet manastira od kojih su Kusić, Zlatica i Bazjaš zadužbine Svetog Save. Podvukao je činjenicu da u Rumuniji postoji sedam srpskih četvorogodišnjih škola, jedna seoska srpska osmogodišnja škola u Belobreški, odakle i sam potiče, kao i Srpska gimnazija u Temišvaru "Dositej Obradović".

- Treba da čuvamo srpstvo, a treba da učimo i od drugih kako se voli otadžbina i matica. Nije važno koliko nas ima, već kakav smo kao narod. Srbi u Rumuniji su deo srpskog naroda, zagledani u maticu, a Rumuni su naši prijatelji - naglasio je on.

 

Nastavak na Vesti-online.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.