Dan zaljubljenih

Izvor: Politika, 14.Feb.2013, 23:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dan zaljubljenih

Danas u vreme globalizacije ljudi veoma brzo prihvataju nove običaje, čim ocene da su im korisni. Zato i kod nas mnogi slave 14. februar kao Dan zaljubljenih. Smatra se da je svaka prilika dobra da jedno ljudsko biće pokaže drugom da ga voli, da je u njega zaljubljeno. „Međunarodni dan zaljubljenosti” je izmislio narod. Iako je poznat i kao dan Svetog Valentina, Vatikan često upozorava da su postojala dva sveca sa tim imenom, ali da nijednom ne može da se pripiše uloga zaštitnika >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << zaljubljenih. Popularnosti Dana zaljubljenih je doprinela i njegova komercijalizacija. Trgovcima odgovara promovisanje svakog praznika u kojem se ljubav pokazuje i dokazuje kupovinom darova.

Slavimo zaljubljenost polazeći od pretpostavke da je ona najsnažniji oblik ljubavi. Ali da li je to baš tako?

Zaljubljenost i ljubav nisu isto osećanje. Dok je ljubav trajno osećanje zasnovano na emocionalnom vezivanju, zaljubljenost je osećanje zasnovano na idealizovanju ljubavi i voljene osobe. Iz tog razloga ljubav je trajno, a zaljubljenost prolazno osećanje. Zaljubljenost nije prva faza ljubavi. Mnogi misle da je nužno da se zaljube u nekoga, da bi kasnije mogli da ga vole. Ne samo da nema garancija da će zaljubljenost preći u ljubav već se to uglavnom ne dešava. Zato što je zasnovano na idealizaciji, za zaljubljivanje možemo da kažemo da je ono prva faza kasnijeg razočaranja. Onaj ko je bio očaran ili začaran, kasnije postaje razočaran. Kako iz zaljubljenosti po pravilu ne sledi ljubav, u zajednici koja insistira na zaljubljivanju raste ljubavno nezadovoljstvo, povećava se kriza partnerstva i braka, kao i usamljenost.

Zaljubljenost nije prirodno osećanje. Svako može da voli, ali ne može svako da se zaljubi. Zaljubljuje se samo ona osoba koja idealizuje ljubav, koja u njoj vidi sreću i smisao života. Zato se osećanje zaljubljivanja pojavljuje samo u onim kulturama koje slave ljubav kao put ka sreći. U tom smislu postoji velika razlika između zapadne civilizacije i istočnih ili afričkih civilizacija. Da je zaljubljenost društvena konstrukcija dokazuje to što postoje kulture u kojima ne postoji zaljubljivanje.

Zaljubljenost može da bude negacija ljubavi. Za razliku od ljubavi, u zaljubljenosti nije važan drugi, već ono prijatno osećanje koje ona pobuđuje. Zato što je drugi samo sredstvo da se izazove užitak zaljubljenosti – drugi je važan samo dok ima tu moć. Kada emocija zaljubljene osoba počne da se hladi, drugi joj postaje beznačajan.

Kako je očigledno da zaljubljivanje nije put u ljubav već je stranputica, na nama je da pronađemo neki bolji način za biranje odgovarajućeg partnera. Moramo da naučimo da spojimo srce i mozak.

Zoran Milivojević

objavljeno: 15.02.2013.
Pogledaj vesti o: Dan zaljubljenih

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.