Izvor: MC Bor, 24.Avg.2019, 08:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Upotreba stajnjaka u organskoj proizvodnji
Bor, Zaječar, Negotin, Knjaževac, 23.08.2019. AgroINFO , Ivanka Vidojković dipl.ing.stočarstva PSSS Zaječar Agroznanje doo Zaječar
Stajnjak je organsko đubrivo koje se koristi u organskoj biljnoj proizvodnji, to je smeša čvrstih i tečnih ekskremenata životinja i prostirke, koja je podvrgnuta procesima previranja. Stajnjak u zemljištu deluje više godina, zavisno od osobina zemljišta, klime, primenjene količine đubriva i >> Pročitaj celu vest na sajtu MC Bor << dubine zaoravanja. Stajnjak značajno poboljšava strukturu zemljišta, čini zemljište rastresitim, stvara se prostor za vazduh koji je potreban za rad zemljišnih mikroorganizama. Zato takvo zemljište bolje upija vlagu i bolje je održava, što je bitno za područja sa malom količinom padavina. Kod lakih, peskovitih zemljišta, stajsko đubrivo vezuje čestice peska. Kao prostirka stoci se obično stavlja slama pšenice koja upija tečne izlučevine životinja, povećava količinu đubriva, čini ga rastresitim, te se brže razlaže. U zemljištu se stajnjak dalje razlaže i oslobađaju se biljna hraniva. U lakim zemljištima, neutralne ili slabo alkalne reakcije, mineralizacija je znatno brža nego na glinovitim i kiselim zemljištima. U organskoj poljoprivredi nije dozvoljena upotreba đubriva koja sadrže ljudske ekskremente, đubriva koja sadrže ostatke genetički modifikovanih biljaka ili genetički modifikovane mikroorganizame, kao i stajskog đubriva od genetički modifikovanih životinja.
Pod uticajem redovne primene stajnjaka laka zemljišta postaju vezanija, otpornija na eroziju, povećava se snaga zadržavanja vode, sadržaj pristupačne vode u zemljištu, poboljšavaju se asorpcione osobine zemljišta. Stajnjak povoljno deluje na toplotni režim zemljišta, povećava ukupnu poroznost, do izvesne granice utiče i na brže zagrevanje zemljišta. U zavisnosti od koje životinjske vrste potiče i sadržaj materija u stajnjaku je različit. Goveđi stajnjak sadrži više vode, manje hranljivih sastojaka, te se svrstava u hladan stajnjak. Svinjski stajnjak može da bude i topao i hladan, što zavisi od vrste hrane koja se daje. Stajnjak pernatih životinja je najjači po svom sastavu, jer sadrži mnogo više hranljivih sastojaka od prethodno pomenutih. Kod iste vrste stoke, sastav stajnjaka je različit, na primer, mlada stoka bolje iskorišćava hranu od starije, pa je njihov stajnjak siromašniji hranljivim sastojcima. Tovna grla dobijaju više zrnaste hrane, nego priplodna, pa je njihov stajnjak bogatiji u hranljivim sastojcima.
Pored čvrstog stajnjaka, za đubrenje veoma važnu ulogu ima i tečni stajnjak (osoka). Posebna vrednost ovog đubriva je što su skoro svi hranljivi elementi u njemu u direktno pristupačnom stanju za biljke, identično vodorastvorljivim mineralnim đubrivima za razliku od čvrstog stajnjaka. Delovanje mu je produženo i traje 4-5 godina. Posle primene tečnog stajnjaka u značajnoj meri se povećavaju mikrobiološke aktivnosti u zemljištu.
Tekst je nastao u okviru Projekta „AGROINFO – sezona 2.“ sufinansiran iz budžeta grada Bora. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Pogledaj vesti o: Bor, Zaječar
.jpg)
