Blog: Bašta Balkana, 24.Feb.2012, 04:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kad jaganjci utihnu na Zlatiboru
Aleksandar Parezanović * * * . Bog podario Erama pitome brežuljke i visoke zlatne borove Zlatibora . Kad krenete usponom od Užica ka Zlatiboru, ne možete se oteti utisku da je Bog ljudima koji ovde žive - veliki poklon podario. Idealno blizu i idealno daleko. Postavio im je Zlatibor dovoljno blizu da od njihove odluke da krenu na planinu, budu na ovoj lepotici za 40 minuta, a opet, dovoljno ga udaljio da Zlatibor ne postane predgrađe Užica pa da bude stambeno, industrijski, skladišno i na svaki drugi način napadnuto. Ovako, na 1000 metara nadmorske visine, za koju stručnjaci kažu da najviše prija ljudima, Vi odsedate, na 1500 metara (pristojne) nadmorske visine imate priliku da u blizini (na Torniku) ozbiljnije skijate, a na 1200 metara, pri tome u centru Zlatibora, na nekoliko finih staza ste u prilici da učite da skijate ili da se pravite da znate dobro da koristite sneg, a ustvari, ne znate. Sve to uz svadbarski kupus, rakije svih boja i ukusa, kuvana vina, pršute, slanine, džemove i slatka od kupina, borovnica, drenjina, od raznih voćki i zdravih bobica, jagnjetinu, teletinu, prasetinu, gibanice, proju, kajmak, sir, komplet lepinju i zaboravljeni ukus pravog kiselog mleka .... E, da još nije Zlatibor dobio graditeljski bum onih divljih i ilegalnih devedestih godina prošlog veka, kada je vladao zakon jačega, kada su se, pored časnih ljudi, u većem broju udružili srpsko-crnogorski "patrioti", "snalažljivci" i "šeici-kantaši", da bi gradili po malom crnogorskom primorju i lepom Zlatiboru - sad bi on bio još lepši i atraktivniji. Danas se urbanisti Čajetine, koji vole ovu planinu, trude da pametno drže pod kontrolom širenje i snažne investitorske ambicije, ali su neke bitke pre 20 godina izgubljene. To je, što je. Ova planinska lepotica svima nudi svoje čari, i letnje, i prolećne i zimske, kao i celogodišnje "gastronomsko-alkoholičarske"
Dalje