Sabor u Guči

Izvor: RTS, 05.Avg.2009, 14:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sabor u Guči

Dragačevski sabor trubača, 49. po redu, počeo u Guči. Očekuje se da se u gradiću, koji ima oko 2.000 žitelja, za pet dana Sabora okupi blizu pola miliona posetilaca iz zemlje i sveta i oko 1.200 učesnika. Medvedev, Putin i Obama pozvani na sledeći Sabor.

Trubačka budilica najavila je danas u Guči početak 49. Dragačevskog sabora, najveće trubačke predstave na svetu.

Na svim prilaznim putevima Guči povećan je broj vozila. Najviše vozila ima na Ibarskoj >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << magistrali i preko planine Jelice, gde je od jutros magla i smanjena vidljivost.

Zbog Sabora, saobraćajna policija pojačava kontrolu na putevima koji vode ka Guči.

MUP će koristiti specijalna vozila, presretače i helikoptere.

Policijske patrole vozače će isključivati za najmanji prekršaj, a posebno će se kontrolisati njihova alkoholisanost i prvi put- prisustvo narkotika.

Saobraćajna policija apeluje na vozače da budu oprezni u vožnji i da, zbog mogućih kraćih zastoja, racionalno planiraju vreme koje im je potrebno da stignu do Guče.

Ministar Mrkonjić otvorio je za saobraćaj deo novoizgrađenog puta od Lučana do Guče, čija je dužina tri kilometra.

Novi put je najkraća veza Guče sa magistralnom saobraćajnicom između Užica i Čačka, sa kojom se spaja kod Kratovske stene.

Novinari iz Srbije i inostranstva, kojih je u Guču stiglo oko 200, na otvaranje tog puta stigli su specijalnim autobusom koji je nazvan "prvi srpski autobus". Reč je o autobusu češke firme "Praga" koji je u Srbiji stigao 1939. godine i još je u upotrebi, iako se pali na kurblu.

Autobus će u toku 49. Sabora trubača svakodnevno prevoziti goste iz Guče do Ovčarsko-kablarske klisure.

U Guči će u jesen biti otvorena Akademija za trubu u kojoj će se školovati mladi talenti na tom instrumentu, rekao je ministar Milutin Mrkonjić.

Mrkonjić je rekao da je Dragačevski sabor postao "najveći srpski brend" i dodao da će Akademija početi da radi od predstojeće školske godine. Prvi studenti će se upisivati od 15. septembra.

Sabor je svečano otvoren u 10 časova kod Spomenika trubaču, a goste je prvo pozdravio domaćin Sabora i predsednik opštine Lučani Slobodan Jolović.

Organizatori su uputili poziv predsednicima SAD i Rusije u SAD Baraku Obami i Dmitriju Medvedevu i ruskom premijeru Vladimiru Putinu da sledeće godine posete Sabor u Guči.

Manifestaciju je zvanično otvorio ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić. "Vi ste danas centar sveta. Milina je biti ovde. Ovaj sabor je jedan od retkih brendova Srbije, naravno uz naše mlade sportiste. Guča je nešto što u svetu ne postoji", rekao je Mrkonjić.

Saborsku zastavu podigao je Dragan Jovanović iz obližnjeg sela Dljina, kapelnik najboljeg orkestra na prvom Dragačevskom saboru, održanom 14. oktobra 1961. godine.

Sabor je tada trajao samo jedan dan i okupljao je meštane i nekoliko stotina gostiju.

U toku popodneva, u zgradi starog Načelstva biće otvorene izložbe rukotvorina dragačevskih tkalja i likovnih ostvarenja.

Uveče će biti predstavljene knjige i publikacije o saborskim dešavanjima, nastale u proteklih godinu dana, a ispred Doma kulture nastupiće folklorna društva, pevačke grupe i trubački orkestri.

Sutra će u Guči nastupiti brojne kulturno-umetničke grupe, prirediti saborsko venčanje i održati koncert majstora trube.

Pola milona posetilaca 

Očekuje se da se u Guči, koja ima oko 2.000 žitelja, za pet dana Sabora okupi blizu pola miliona posetilaca iz zemlje i sveta i oko 1.200 učesnika.

Ugostitelji su održali obećanje i cene jela i pića su neznatno veće nego prošle godine.

Tokom narednih pet dana, do završetka Sabora u nedelju, biće pojačana kontrola saobraćajne policije i obustavljen prolaz težih vozila prilaznim putevima, osim onih za snabdevanje i druge posebne namene.

U Guču je najlakše doći iz pravca Čačka, relativno dobrim i odlično obeleženim putem preko planine Jelice, dugim dvadesetak kilometara.

Autobusi čačanskog "Autoprevoza" saobraćaće između Čačka i Guče gotovo neprekidno, a najmanje svakog sata. Cena karte je kao i prošle godine, 160 dinara.

Svako veče, u 19 časova, iz Guče će za Beograd polaziti direktni autobus, a cena prevoza je hiljadu dinara.

Istorijat Sabora 

Trube su u Dragačevo počele dolaziti kao isluženi muzički istrumenti iz vojnih kasarni i bojeva za slobodu krajem XIX veka i početkom XX veka. Donosili su ih vojni trubači "značari" više kao uspomenu na dane provedene u vojsci i na ratištima.

O tome nam svedoče brojni nadgrobni spomenici i krajputaši. Najstari među njima je onaj Urošu Rakićeviću iz Guberevaca koji je kao vojni trubač učestvovao u srpsko-turskom ratu od 1876. do 1878. godine.

Trubači su primetili da narod trube rado sluša pa su na njima počeli svirati kola i pesme. U početku su svirali sa postojećim muzičkim sastavima, a onda su se udružIli i počeli praviti posebne orkestre.

Tako su se vojne trube primirile, pripitomile, ušle u srce i dušu naroda. Bez njih nije više bilo ni pesme. Dragačevci su ih tako zavoleli, da bez njih nisu oglašavali ni rođenja, ni krštenja, ni mobe, ni komišanja, ni polaske ni dolaske iz vojske, ni svadbe, ni podizanje krovova na novim kućama, ni druge značajne godete - pa ni sahrane.

Prvi Sabor trubača je održan 14. oktobra 1961. godine, a orkestri su svirali zadato i slobodno. Zadate su bile melodije "Sa Ovčara i Kablara" i "Bledi mesec zagrlio zvezdu Danicu". Posle toga su svirali po dva kola, ili "kolo i marš - po svom ćefu".

Pobednik Prvog sabora bio je Desimir Perišić iz Goračića (kasnije nazvan "Dragačevski Hari Džejms"). Najbolji orkestar imao je Tomo Jovanović iz Dljina, piše na sajtu Dragačevskog sabora.

Svi pobednici Sabora

1961. godine (prvi Sabor trubača )

- orkestar: Toma Jovanovića iz Dljina

- prva truba: Desimir Perišić iz Goračića

1962. godine

- orkestar: Radojka Arnautovića iz Tubića

- prva truba: Radovan Babić iz Milićevog sela

1963. godine

- orkestar: Rake Kostića iz Lukova

- prva truba: Bakija Bakić iz Vranja

1964. godine

- orkestar: Bakije Bakića iz Vranja

- prva truba: Raka Kostić iz Lukova

- truba publike: Srećko Obradović iz Rtiju

1965. godine

- orkestar: Rake Kostića iz Lukova

- prva truba: Junuz Ismailović iz Prekodolca

- truba publike: Stanko Glavonjić iz Goračića

- za najizvornije muziciranje : orkestar Srećka Obradovića iz Rtiju

1966. godine

- orkestar: Durmiša Saćipovića iz Dugojnica

- prva truba: Raka Kostić iz Lukova

- truba publike: Radovan Babić iz Milićevog sela

- za najizvornije muziciranje: orkestar Saćipa Salijevića, iz Surdulice 1967. godine

- orkestar: Bakije Bakića iz Vranja

- prva truba: Junuz Ismailović, iz Prekodolca

- truba publike: nije dodeljena

- za najizvornije muziciranje: nije proglašen

1968. godine


- orkestar: Bakije Bakića iz Vranja

- prva truba: Raka Kostić, iz Lukova

- truba publike: Durmiš Saćipović iz Dugojnice

- za najizvirnije muziciranje: orkestar Radovana Babića iz Milićevog sela

1969. godine

- orkestar: Dobrivoja Stojanović iz Majdanpeka

- prva truba: Bakija Bakić iz Vranja

- truba publike: orkestar Milivoja Stanimirovića iz Krvavaca

- za najizvornije muziciranje: orkestar Srećka Obradovića iz Rtiju

1970. godine

- orkestar: Junuza Ismailovića iz Prekodolca

- prva truba: Bakija Bakić iz Vranja

- truba publike: Milivoje Stanimirović iz Krvavaca

- za najizvornije muziciranje: orkestar Mitra Lazovića iz Krvavaca

1971. godine

- orkestar: Bakije Bakića iz Vranja

- prva truba: Raka Kostić iz Lukova

- truba publike: Milivoje Stanimirović iz Krvavaca

- za najizvornije muziciranje: orkestar Skendera Saninovića, iz Binovca

1972. godine

- orkestar: Milovana Babića iz Krvavaca

- prva truba: Milovan Babić iz Krvavaca

- truba publike: Milivoja Stanimirovića iz Krvavaca

- za najizvornije muziciranje: orkestar Milivoja Stanimirovića iz Krvavaca

1973. godine

- orkestar: Milivoje Stanimirović , iz Krvavaca

- prva truba: Božidar Ajredinović iz Vranja

- truba publike: Ekrem Mamutović, iz Vranja

- za najizvornije muziciranje: orkestar Boška Ostojića, iz Zlakuse

1974. godine

- orkestar: Boška Ostojića, iz Zlakuse

- prva truba: Milan Nikolić, iz Grdelice

- truba publike: Milovan Babić, iz Krvavaca

- za najizvornije muziciranje: orkestar Milivoja Stanimirovića, iz Krvavaca

1975. godine

- orkestar: Boška Ostojića, iz Zlakuse

- prva truba: Junuz Ismailović, iz Prekodolca

- truba publike: Miloš Perišić, iz Goračića

- za najizvornije muziciranje: orkestar Dušana Ljubojevića, iz Sirogojna

1976. godine

- orkestar: Fejata Sejdića, iz Bojnika

- prva truba: Milan Nikolić, iz Grdelice

- truba publike: Radojko Vitezović, iz Tubića

- za najizvornije muziciranje: orkestar Dragana Stamenkovića, iz Predejana

1977. godine

- orkestar: Radovana Babića, iz Milićevog sela

- prva truba: Dragan Veličković, iz Grdelice

- truba publike: Miloš Perišić, iz Goračića

- za najiizvornije muziciranje: orkestar Dragana Veličkovića, iz Grdelice

1978. godine

- orkestar : Milovana Babića, iz Krvavaca

- prva truba: Radojko Vitezović, iz Tubića

- truba publike: Milovan Babić, iz Krvavaca

- za najizvornike muziciranje: orkestar Milovana Babića, iz Krvavaca

1979. godine

- orkestar: Tatomira Nikolića, iz Užica

- prva truba: Ekrem Mamutović, iz Vranja

- truba publike: Dragan Ignjić, iz Užica

- za najizvornije muziciranje: orkestar Miloša Perišića, iz Goračića

1980. godine

- orkestar: Rake Kostića, iz Lukova

- prva truba: Milovan Babić, iz Krvavaca

- truba publike: Svetozar Lazović, iz Ježevice

- za najizvornije muziciranje : orkestar Aca Novkovića, iz Zagužanja

1981. godine

- orkestar: Svetozara Lazovića, iz Ježevice

- prva truba: Fejat Sejdić, iz Bojnika

- truba publike: Božidar Ajredinović, izVranja

- za najizvornije muziciranje: orkestar Božidara Ajredinović, iz Vranja

1982. godine

- orkestar Milovana Babića , iz Krvavaca

- prva truba: Božidar Ajredinović, iz Vranja

- truba publike: Fejat Sejdić, iz Bojnika

- za najizvornije muziciranje: orkestar Milovana Nikolića, iz Grdelice

1983. godine

- orkestar: Fejata Sejdića, iz Bojnika

- prva truba: Ekrem Mamutović, iz Vranja

- truba publike: Boško Ostojić, iz Zlakuse

- za najizvornije muziciranje: orkestar Durmiša Saćipovića, iz Dugojnice

1984. godine

- orkestar: Jovice Ajdarevića, iz Pavlovca

- prva truba: Slobodan Salijević, iz Prekodolca

- truba publike: Milovan Petrović, iz Dubokog

- za najizvornije muziciranje: orkestar Božidara Nikolića, iz Grdelice

1985. godine

- orkestar: Fejata Sejdića, iz Bojnika

- prva truba: Svetozar Lazović, iz Ježevice

- truba publike: Boško Ostojić, iz Zlakuse

- za najizvornije muziciranje: orkestar Svetozara Lazovića, iz Ježevice 1986. godine

- orkestar: Svetozara Lazovića, iz Ježevice

- prva truba: Nenad Mamutović, iz Vranja

- truba publike: Slobodan Salijević, iz Prekodolca

- za najizvornije muziciranje: orkestar Boška Ostojića, iz Zlakuse

1987. godine

- orkestar: Fejata Sejdića, iz Bojnika

- prva truba : Slobodan Salijević, iz Prekodolca

- truba publike: Ranko Jovanović, iz Dljina

- za najizvornije muziciranje: orkestar Slobodana Salijevića, iz Prekodolca

1988. godine

- orkestar: Jovice Ajdarevića, iz Pavlovca

- prva truba: Boban Marković, iz Vladičinog Hana

- truba publike: Milovan Petrović, iz Dubokog

- za najizvornije muziciranje: orkestar Gvozdena Rosića, iz Rtiju

1989. godine

- orkestar: Milovana Petrovića, iz Dubokog

- prva truba: Jovica Ajdarević, iz Pavlovca

- truba publike: Milija Milić, iz Bajine bašte

- za najizvornije muziciranje: orkestar Radoslava Petrovića, iz Karana

1990. godine

- orkestar: Slobodana Salijevića, iz Prekodolca

- prva truba: Ekrem Mamutović, iz Vranja

- truba publike: Milija Milić, iz Bajine bašte

- za najizvornije muziciranje: orkestar Miloša Perišića, iz Goračića

1991. godine

- orkestar: Fejata Sejdića, iz Bojnika

- prva truba: Bobana Marković, iz Vladičinog Hana

- truba publike: Danilo Obradović, iz Rtiju

- za najizvornije muziciranje: orkestar Radojka Vitezovića, iz Tubića

1992. godine

- orkestar: Slobodana Salijevića, iz Prekodolca

- prva truba : Svetozar Lazović, iz Ježevice

- truba publike: Radojko Vitezović, iz Tubića

- za najizvornije muziciranje: orkestar Vidoja Filipovića, iz Milićevog Sela

1993. godine

- orkestar: Bobana Markovića, izVladičinog Hana

- prva truba: Slobodan Salijević, iz Prekodolca

- truba publike: Milovana Petrović, iz Dubokog

- za najizvornije muziciranje: orkestar Miladina Jovanovića, iz Sirogojna

1994. godine

- orkestar: Fejata Sejdića, iz Bojnika

- prva truba: Milovana Petrović, iz Dubokog

- truba publike: Boban Marković, iz Vladičinog Hana

- za najizvornije muziciranje: orkestar Svetozara Lazovića, iz Ježevice 1995. godine

- orkestar: Slobodan Salijević, iz Prekodolca

- prva truba: Svetozar Lazović, iz Ježevice

- truba publike: Vidoje Filipović, iz Milićevog sela

- za najizvornije muziciranje: orkestar"Timočani" iz Knjaževca

1996. godine

- orkestar: Milovana Petrovića, iz Dubokog

- prva truba: Nenad Mladenović, iz Vranja

- truba publike: Aca Novković, iz Zagužanja

- za najizvornije muziciranje orkestar Milovana Babića, iz Krvavaca

1997. godine

- orkestar: Milana Mladenovića, iz Vranja

- prva truba: Slobodan Salijević, iz Prekodolca

- truba publike: Milovan Petrović, iz Dubokog

- za najizvornije muziciranje: , orkestar Božidara Lukovića, iz Kotraže

1998. godine

- orkestar: Ekrema Sajdića, iz Vranjske banje

- prva truba: Boban Marković, iz Vladičinog Hana

- truba publike: Milija Milić, iz Bajine bašte

- za najizvornije muziciranje: orkestar Milovana Babića iz Krvavaca

1999. godine

- orkestar: Milovana Petrovića, iz Dubokog

- prva truba: Nenad Mladenović, iz Vranja

- truba publike: Radiša Vitezović, iz Tubića

- za najizvornije muziciranje: orkestar Meke Ajdinovića, iz Surdulice

2000. godine

- orkestar: Bobana Markovića, iz Vladičinog Hana

- prva truba: Elvis Ajdinović, iz Surdulice

- truba publike: Dragan Lazović, iz Ježevice

- za najizvornije muziciranje: "Timočani" iz Knjaževca

2001. godine

- orkestar: Milana Mladenovića, iz Vranja

- prva truba: Boban Marković, iz Vladičinog hana

- truba publike: Gvozden Rosić, iz Rtiju

- za najizvornije muziciranje: orkestar"Mića Petrovića", iz Užica

2002. godine

- orkestar: "Vranjski biseri" iz Vranja

- prva truba: Elvis Ajdinović, iz Surdulice

- truba publike: Milojko Đurić, iz Krvavaca

- za najizvornije muziciranje: orkestar Dejana Petrovića iz Užica

2003. godine

- orkestar : Dejana Petrovića iz Užica

- prva truba : Nenad Mladenović iz orkestra Milana Mladenovića

- truba publike: Dejan Lazarević iz Požege

- za najizvornije muziciranje: Milovan Babić iz Krvavaca

2004. godine

- orkestar: Feata Sejdića iz Bojnika

- prva truba: Veljko Ostojić iz orkestra Veljka Ostojića

iz Zlakuse

- truba publike: Srđan Azirović iz Bojnika

- za najizvornije muziciranje: Radič Slavković iz Rtiju

2005. godine

- orkestar: Nenada Mladenovića iz Vranja

- prva truba: Dejan Lazarević iz Požege

- truba publike: Dejan Petrović iz Duboke

- za najizvornije muziciranje: orkestar Božidara Lukovića iz Kotraže

2006. godine

- orkestar: Demiran Ćerimović iz Vranja

- prva truba: Veljko Ostojić

- truba publike: Dragan Ignjić

- za najizvornije muziciranje: Timočani iz Knjaževca

2007. godine

- orkestar: Demiran Ćerimović iz Vranja

- prva truba: Ekrem Mamutović

- truba publike: Dejan Lazarević

- za najizvornije muziciranje: Orkestar Dragana Ignjića iz Užica

2008. godine

- orkestar: Bojana Ristića iz Vladičinog Hana

- prva truba: Dejan Lazarević iz orkestra Dejana Lazarevića iz Užica

- truba publike: Dejan Lazarević iz orkestra Dejana Lazarevića iz Užica

- za najizvornije muziciranje: Ekrem Mamutović iz Vranja

(Podaci su preuzeti sa sajta Sabora u Guči)

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Od sutra je Guča centar sveta

Izvor: RTV Pink, 04.Avg.2009, 08:42

. . . Najveća trubacka predstava na svetu, 49. po redu Dragačevski sabor održaće se u Guči od 5. do 9. avgusta, a sutrašnjem svečanom otvaranju prethodiće trubačka budilica.

Nastavak na RTV Pink...

Počinje Sabor trubača u Guči

Izvor: S media, 05.Avg.2009

U centru Guče, kod Spomenika trubaču, danas će svečano biti otvoren 49. Sabor trubača, koji će, tokom pet dana trajanja, okupiti oko 1.200 učesnika u raznim programima. ..Tačno u 10 časova uz trubačku muziku saborske himne "Sa Ovčara i Kablara" i pucnjavu prangija sa okolnih brda, zastavu...

Nastavak na S media...

Otvoren Sabor trubača u Guči

Izvor: NaDlanu.com, 05.Avg.2009

GUČA, 5. avgusta 2009. (Beta) - Najveća smotra izvornog narodnog stvaralaštva u Srbiji, 49. Sabor trubača, u sredu je svečano otvoren u Guči. Uz zvuke saborske himne "Sa Ovčara i Kablara" i pucnjavu prangija sa okolnih brda, zastavu na jarbol je podigao jedini živi učesnik prvog sabora 1961....

Nastavak na NaDlanu.com...

Otvoren Sabor trubača u Guči

Izvor: Blic, 05.Avg.2009

Hiljade saboraša prvog dana u Guči zezaju krizu, kišu i meksički grip jer „jednom se živi’’, što je i zvanični slogan ovogodišnjeg 49. sabora trubača u Guči. U stilu ove krilatice, ministar Milutin Mrkonjić i domaćin Slobodan Jolović otvorili su juče najveću trubačku...

Nastavak na Blic...

Otvoren Sabor trubača u Guči

Izvor: B92, 05.Avg.2009

Guča -- Danas je u Guči počeo 49. dragačevski sabor trubača. Do nedelje, kada se zatvara Sabor, pojačana kontrola saobraćaja na prilazima Guči...Sabor je otvorio ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić, a saborsku zastavu podići će Dragan Jovanović iz dragačevskog sela Dljin, jedini...

Nastavak na B92...

Počeo Sabor u Guči: Poješće se 2.000 prasadi i popiti milion litara piva!

Izvor: Press, 05.Avg.2009

Po 49. put zagučilo je pod Jelicom. Ministar Milutin Mrkonjić juče je otvorio najpoznatiji svetski Sabor trubača, a saborsku zastavu podigao je Dragan Jovanović, jedini živi učesnik prvog festivala, održanog 1961. godine. Organizatori Sabora zvanično su na sledeći, jubilarni sabor pozvali...

Nastavak na Press...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.