Šarolika ponuda zrenjaninskog Sezambook-a

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 11.Okt.2016, 11:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šarolika ponuda zrenjaninskog "Sezambook"-a

Zrenjaninska izdavačka kuća "Sezambook" koja je proteklih sajmova jedina mogla da se podiči da je dobila autorska prava za dela Gabrijela Garsije Markesa, ove godine je drastično smanjila produkciju ali je ipak izdvojila nekoliko naslova pisaca iz vanevropskih zemalja.

Tu je pre svega Jasmina Kadra ("Zeleni Jasmin" na arapskom) što je zapravo pseudonim alžirskog pisca Mohameda Muleshula (1955), bivšeg oficira >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << u alžirskoj vojsci, koji je pisao pod imenom i devojačkim prezimenom svoje supruge da bi izbegao vojnu cenzuru i on u svojoj knjizi "Šta dan duguje noći" nudi veličanstven opis kolonijalnog Alžira (od 1936. do 1962.).

On u ovom svom delu nudi sliku žestokog, strastvenog i tužnog Alžira - i pod novim svetlom, predivnim i bogatim jezikom, slika surov i bolan raskol dve zajednice, obe zaljubljene u istu zemlju.

Smatraju ga jednim od najznačajnijih savremenih pisaca na francuskom jeziku, a svakako predstavlja najpoznatijeg alžirskog romanopisca. Njegove knjige objavljene su u 41 zemlji i prodate u četiri miliona primeraka širom sveta.

Objavio je veći broj uspešnih romana u Alžiru, pod pseudonimom, a tek je 2001. godine obelodanio je svoj identitet, nakon što je napustio vojsku i zajedno sa suprugom emigrirao u Francusku.

Časopis "Njuzvik" ga je 2004. godine proglasio "jednim od retkih pisaca sposobnih da živopisno i sa razumevanjem oslikaju nasilje u savremenom Alžiru".

Posebna opsesija mu je islamski verski fanatizam za koji kaže da je pretnja za sve nas, a ono što bi on voleo da postigne svojim romanima jeste da pripomogne u razumevanju njegovih uzroka i pozadine.

"Možda će tada biti moguće iznaći način da se sile fanatizma zauzdaju", izjavio je nedavno ovaj alžirski autor.

Druga knjiga vredna pažnje u izdanju "Sezambooka" je "Zemlja statua" Žaka Abeja, rođenog 1942. godine, koji je u svom obimnom delu "Ciklus o predelima" centralno mesto dao ovoj priči.

Roman obrađuje teme tajni, pisanja, putovanja, a pisano je u vidu razrađenih tekstova i kratkih odlomaka, koji se međusobno nadopunjuju. Godine 2010, posthumno mu je za " Ciklus o predelima" dodeljena nagrada za životno delo, Wepler.

Priča počinje putovanjem naratora koji obilazeći tajanstveni svet stiže u zemlju u kojoj na imanjima ograđenim visokim i dugačkim zidinama ljudi uzgajaju statue...

Neumorno, baštovani sade, neguju i presađuju kamenje. Premda putnika vode u obilazak svog neobičnog kraja, da li mu zaista govore sve o pravilima svog društva?

To je istovremeno avanturistička priča, bildungsroman i knjiga o lucidnom snu, "Zemlja statua" zavodi i opčinjava čitaoca svojom širinom i snagom pripovedanja.

Premda je napisana krajem sedamdesetih godina dvadesetog veka, ova knjiga je 30 godina bila nepoznata javnosti, jer joj je rukopis dugo bio izgubljen, a morala je potom i da preživi razne nesrećne okolnosti, poput požara i problema u štampanju, da bi najzad ugledala svetlo dana kao roman bez premca u francuskoj književnosti.

Knjiga koja se već dugo ne može naći u knjižarama. a trebalo bio da ima svako dete, je neizbežni klasik Branka Ćopića "Ježeva kućica", takođe će ove godine moći da se nađe na štandu "Sezambook-a"

To je delo uz koje su mnoge generacije odrasle, a ima formu zbirke 13 pesama za decu. Sklopljene u jednu celinu čine celovitu priču o simpatičnom Ježurki Ježiću i njegovoj "kućici-slobodici" koju brani od zlonamernih šumskih suseda. Remek-delo domaće dečije literature.

Knjigu klasika latinoameričkog "magičnog realizma" Hulia Kortasara "Školice" starije generacije su sigurno čitale, ali takođe je odavno nestalo sa polica knjižara.

To je sada ispravio zrenjaninski izdavač i ponudiće posetiocima stajma knjigu koja važi za za jedno od najlepših i najsloženijih književnih poduhvata XX veka.

Za njegovo iščitavanje sam Kortasar nudi najmanje dva pristupa. Neobična struktura ovog dela omogućava nam da ga pored uobičajenog linearnog načina, čitamo i metodom preskakanja poglavlja, po određenom redosledu ili pak sasvim nasumično.

Ovakva eksperimentalnost koncepta pripovedanja u kombinaciji sa bogatstvom autorovog stvaralačkog genija rezultirala je ovim romanom, potpuno jedinstvenim u latinoameričkoj, pa i svetskoj književnosti. On se može čitati na preskoke, poput dečije igre iz naslova, ali koju bi bilo poželjno shvatiti kao jednu specifičnu misaonu igru za odrasle.

Uz sve čarobne metafore i živopisan prikaz Pariza kao centra umetnosti, filozofije i boemskog života tog doba, pisac vodi glavnog lika, sredovečnog intelektualca, kroz omamljujuće scene vlažnih potkrovlja metropole natopljenih gustim duvanskim dimom, džezom i slikarskim bojama u potragu za središtem bića, za odgovorima, za prosvetljenjem.

Kroz tu potragu i suprotstavljanje malograđanštini, Kortasar na zadivljujući način rukuje mislima i idejama kao da su od gline, sve vreme održavajući visoki nivo kvaliteta celokupnog proznog sadržaja.

Nobelovac Gabrijel Garsija Markes je za Kortasara kazao da je "bio je jedan od najboljih pisaca našeg vremena".

Još jedna knjiga arapskog autora "Istočno od Mediterana" koju je napisao Abdurahman Munif (Aman 1933 - Damask 2004), po ocu Saudijac, a po majci Jordanac, jedan je od najplodnijih arapskih romansijera. Dela su mu prevođena na desetak svetskih jezika. U nekoliko navrata bio je nominovan za Nobelovu nagradu.

Večno izazivajući gnev vlastodržaca svojim oštrim političkim stavovima, život je proveo seleći se od jedne do druge arapske zemlje.

Jedno vreme živeo je i studirao u Beogradu. Kao veliki poštovalac dela Iva Andrića i Meše Selimovića objavio je brojne eseje o jugoslovenskim književnicima i preveo niz kraćih proznih dela sa srpskog.

Bio je odličan poznavalac prilika u zemljama Bliskog istoka, u kojima "niko ne može da se spase - ni onaj ko se bavi politikom, ni onaj ko se ne bavi, ni onaj ko voli režim, ni onaj ko ga ne voli" i proročki upozoravao na opasnost od eksplozije nasilja. Aktuelni događaji u arapskim zemljama pokazuju da je bio u pravu.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.