Kormorani pustoše Carsku baru

Izvor: Glas javnosti, 10.Feb.2010, 07:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kormorani pustoše "Carsku baru"

Kormorani, koji su pre tri decenije prvi put našli utočište u "Carskoj bari", kod Zrenjanina, vremenom su se toliko namnožili da su od 250 vrsta ptica postali najveće ribokradice u jezerima gazdinstva „Ečka", najvećem na Balkanu, po prostranstvu i po proizvodnji.

Glavni tehnolog tog ribnjaka Zoran Mažić ocenio je da su kormorani tokom 2009. godine pojeli četvrtinu ukupnih količina pažljivo gajene riblje mlađi, >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << odnosno napravili štetu koja se procenjuje na oko čak 400.000 evra.

- Kormorani love pretežno riblju mlađ, težine do pola kilograma, hvatajući je u letu, ali i u ove zimske dane, kad su jezera zaleđena lako se najedu na otvorima probijenog leda, koje pravimo da bi riba imala vazduha - predočava Mažić najnoviju sliku i ne(priliku) sa ribnjaka.

Prirodni rezervat „Carska bara", kao i mnoge vrste ptica, pod zaštitom su države, pa i kromorani, koji više nisu retki, a prave neviđenu štetu ečkim alasima i mnogim drugim jezerima i rekama u Srbiji.

Zbog toga, u Lukinom Selu, gde je smešteno sedište šaranskog ribnjaka, preduzimaju svakojake radnje da bi se zaštitili od proždrljivih ptica, koje mogu da postignu težinu i do 2,5 kilograma. Tamo su organizovali i posebnu čuvarsku službu sa dvadesetak ljudi u čamcima.

- Zakonom je zabranjen lov na kormorane, mi ih plašimo i rasterujemo „plinskim topovima", ali su to veoma pametne ptice i brzo se priviknu, pa čak dođu i da sede na plinskim bocama. Takve mere daju slabe rezultate i jedini pravi izlaz vidimo u promeni propisa i ukidanju zabrane lova na kormorane, kao što je to učinjeno u nekim državama Evropske unije - kaže Mažić, glavni tehnolog u „Ečki".

To znači da alasi bez pomoći države ne mogu da odbrane ribu od ptica grabljivica, kojih u „Ečki" ima barem 1.000 parova na staništu, ne računajući još veća jata selica sa severa koja borave preko zime u "Carskoj bari".

Pored toga što nemilosrdno tamane riblju mađ, te crne ptice sa izduženim kljunom oštećuju i vegetaciju. Zbog jakih kiselina u izmetu, čak se suši i drveće na kojem se gnezde.

Milorad Savić

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.