Upoznajte Malo Stopalo, našeg dalekog pretka

Izvor: B92, 02.Apr.2015, 21:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Upoznajte Malo Stopalo, našeg dalekog pretka

Misteriozni drevni rođak savremenog čoveka poznat po nadimku “Malo Stopalo” živeo je u isto vreme kad i čuvena Lusi.

Ovo otkriće potkrepljeno je dokazima koji sugerišu da je misteriozni predak bio sahranjen pre oko 3,7 miliona godina.

Među najstarijim precima svakako su Australopithecus afarensis – vrsta kojoj je pripadala 3,2 miliona godina stara Lusi.

Oni su glavni kandidati za direktne pretke čovečanstva koji su živeli u periodu pre između >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << 2,9 i 4,1 miliona godina (rod Homo potiče od pre dva miliona godina).

Australopithecus afarensis živeli su na istoku Afrike, dok je Malo Stopalo pronađen na jugu ovog kontinenta.

Pronašao ga je pre dvadesetak godina paleoantropolog Ronald Klark sa Univerziteta Vitvotersand u Južnoafričkoj Republici, a njegov gotovo kompletan skelet može pružiti ključni uvid u ljudsku evoluciju.

Još nije poznato kojoj vrsti australopitekusa je pripadao Malo Stopalo. Mnogi naučnici misle da je bio član Australopithecus africanus, grupe koja je imala zaobljeniju lobanju, veći mozak i manje zube u odnosu na Lusi i ostale pripadnike roda.

Međutim, Klark i ostali sugerišu da je on zapravo bio Australopithecus prometheus, vrste koja je imala izduženije, ravnije lice i veće zube od Australopithecus africanus.

“Nemoguće je smestiti Malo Stopalo u porodično stablo čovečanstva”, kaže Deril Grejndžer, geohronolog Perdju Univerziteta u Indijani.

Kada bi istraživači otkrili kada je rođen, možda bi mogli da preciznije odrede kojoj vrsti australopitekusa je pripadao i iz kog dela Afrike potiče Homo.

Grejndžer i njegove kolege pronašli su dokaze da je Malo Stopalo živeo u isto vreme kad i Lusi, ali i dalje nema jasnog odgovora kojoj vrsti je pripadao.

“Najvažnija posledica određivanja starosti Malog Stopala je to što sada znamo da su australopitekusi živeli i u Južnoj Africi”, rekao je on za Live Science.

“Takođe, to znači da drugi australopitekusi i kasnije ljudi, nisu obavezno potomci Australopithecus afarensis”, rekao je Klark za Live Science. “Moglo je biti mnogo vrsta tog roda širom Afrike”.

Grejndžer, Klark i njihove kolege objavili su svoje rezultate u aprilskom broju naučnog časopisa Nature.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.