
Izvor: BKTV News, 21.Jun.2017, 07:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pet činjenica za današnji dan, 21. jun
Redakcija BKTVNews za vas je izdvojila najzanimljivije događaje i činjenice koji su obeležile današnji dan.
1. Umro Nikolo Makijaveli
Godine 1527. umro je italijanski političar, diplomata, pisac i istoriograf Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača politikologije. Posle stvaranja Firentinske republike, bio je 14 godina sekretar vladajućeg "Saveta desetorice". Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << je ideje nacionalne države. U glavnom delu "Vladalac", u kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom. Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna za procenjivanje postupaka u ime države. Iz njegove političke filozofije izveden je pojam "makijavelizam". Rimokatolička crkva je 1559. njegova dela stavila na "Indeks zabranjenih knjiga". Ostala poznata dela su: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija", "Istorija Firence", "O ratnoj veštini", komedija "Mandragola".
2. Umro Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov
Godine 1908. umro je ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov, član kompozitorske grupe "Velika petorica". Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima su bili i Igor Stravinski i Sergej Prokofjev. Napisao je "Principe orkestracije", standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svetu. Dela: opere "Sadko", "Zlatni petao", "Snjeguročka", "Carska nevesta", simfonijske kompozicije "Fantazija na srpske teme","Šeherezada", "Španski kapričo".
3. Potpisana Moskovska deklaracija o odnosima SSSR i FNRJ
Moskovskom deklaracijom iz 1956. normalizovani su odnosi dve države, što je bio korak nazad, ali komunista u Titu tome jednostavno nije mogao odoleti. Sukob je ipak počeo kao sukob dve komunističke države, zarobljene u konfuznom paralelizmu države i partije, pragme i doktrine, vlasti i ideologije. Sovjetsko-jugoslovenski odnosi ostali su podložni različitim tumačenjima sve do Dubrovačke deklaracije koju su 1988. potpisali Mojsov i Gorbačov.
4. Svetski dan muzike
Ovaj dan ustanovljen je na predlog nekadašnjeg ministra kulture Francuske Žaka Langa koji je obavaljujući tu dužnost shvatio da se u njegovoj zemlji mnogo ljudi bavi muzikom bilo da sviraju, amaterski ili profesionalno, neki instrument, pevaju u horovima, samo za "svoju dušu" ili na ulici za prolaznike. Lang je predložio da se najduži dan u godini, 21. jun, dan letnje dugodnevnice, širom Francuske proslavlja muzikom, besplatnim koncertima amatera i profesionalca, pojedinaca i udruženja, dece i odraslih, rokera, šansonjera, džezera, klasičara. Evropska povelja o prazniku muzike potpisana je 1997. godine u Budimpešti, a potpisnice su bile Francuska, Češka, Španija, Italija, Grčka i Turska. Danas ovaj praznik proslavlja više od 100 zemalja među kojima i Srbija, koja je već nekoliko godina veoma aktivna.
5. Umro Milorad Mišković
Milorad Mišković, srpski baletski umetnik koje je stekao svetsku slavu, umro je 2013. godine. U svet umetnosti ušao je u beogradskom dečijem Rodinom pozorištu Gite Predić Nušić. Kao učenik Nine Kirsanove postaje član Narodnog pozorišta, a već 1946. u Parizu započinje veliku međunarodnu karijeru. U Francuskoj je 1956. osnovao i sopstvenu trupu. Po završetku igračke karijere Mišković je dugo radio za UNESKO, kao prvi čovek Saveta za igru (CID), da bi potom postao doživotni počasni predsednik tog tela.