Izvor: Nezavisne Novine, 19.Nov.2014, 14:24 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Najčešće emocionalno nasilje
BANJALUKA - U Republici Srpskoj prošle godine najčešći oblik nasilja nad djecom bio je emocionalni, koji je zabilježen u 322 slučaja, dok je najmanje nasilja zabilježeno putem interneta, navela je pomoćnik ministra porodice, omladine i sporta Republike Srpske Slavica Kuprešanin.
Kuprešaninova kaže da je, nakon emocionalnog nasilja, prisutan nemaran odnos prema djetetu, a potom i fizičko nasilje.
Ona je istakla da je prošle godine 650 djece bilo izloženo nekom obliku >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja, a evidentirana su 953 slučaja nasilja, pri čemu su neka djeca bila žrtve nasilja u više navrata.
Kuprešaninova je napomenula da je podjednak broj dječaka i djevojčica, te da je najveći broj djece bilo izloženo nasilju u uzrastu od 15 do 18 godina, dok je 66 slučajeva nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja na djeci do četvrte godine.
Pomoćnik ministra za predškolsko, osnovno i srednje vaspitanje Republike Srpske Radmila Kocić-Ćućić istakla je da je od ove školske godine u nastavni plan i program uvrštena tema nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece.
"Provodimo u školama aktivnosti prijavljivanja nasilja, ali i obuke za nastavnike i učenike o ovoj temi", rekla je Ćućićeva novinarima u Banjaluci pred početak okruglog stola "Zaštita djece od različitih oblika nasilja od ključnog značaja za unapređenje svih prava djeteta".
Ombudsman za djecu Republike Srpske Nada Grahovac naglasila je da su djeca sve više spremna da prijave nasilje, te da je na ovu temu u proteklom periodu dosta urađeno.
Ona je podsjetila na izmjene Krivičnog zakona u dijelu da se zastarjevanje za krivična djela računa od punoljetstva djeteta za najteža krivična djela.
"Obavezan je psihosocijalni tretman počinioca pored kazne zakona, a prihvaćena je i inicijativa za uspostavu registra pedofila. Utvrđena je zabrana rada za sve one koji izvrše krivično djelo nasilje nad djecom, a koji su to učinili zloupotrebom položaja", navela je Grahovčeva.
Ona se nada da će uskoro biti prihvaćena i inicijativa za povećanje kazne, posebno minimalne, za najteža djela nasilja nad djecom, kao i dobna granica za dobrovoljan pristanak na polni odnos.
"Sada je to 14 godina i smatramao da treba biti povećana na najmanje 16 godina. Čak i 65 odsto anketirane djece je reklo da ta granica treba biti 17-18 godina. Nema zakonske smetnje da to promijenimo, pogotovo što su to sve zemlje u okruženju napravilne", naglasila je Grahovčeva.
Psiholog Ivana Zečević izjavila je da mehanizam prijavljivanja nasilja nije komplikovan, ali da je važno razvijanje svijesti kako kod djece, tako i kod nastavnika koji u velikoj mjeri provode vremena sa djecom i koje posmatraju.
Ona smatra da su škole protokolom o postupanju u slučajevima nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece dobile jačanje sistema, odnosno da su stručne službe škola osnažene intervencijom policije, domova zdravlja i centara za socijalni rad.
Izvršni direktor nevladine organizacije "DŽenezis" /Genesis/ Dijana Pejić rekla je da su u 100 škola proveli detaljne seminare za uprave osnovnih i srednjih škola i direktore predškolskih ustanova koje su upoznali sa protokolom, obavezama koje podrazumijeva protokol.
"Upoznali smo škole kako da primjete slučajeve nasilja, kako da ih pravilno zabilježe i kako da o tome obavijeste Ministarvo prosvjete i kulture Srpske", rekla je Pejićeva i dodala da je isti seminar proveden i u 100 škola u FBiH.
Danas se obilježava Međunarodni dan prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djece sa ciljem podsticanja države na aktivniji odnos u zaštiti djece i jačanja prevencije kao prioritetnog zadatka u zaštiti djece od različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja.
Nastavak na Nezavisne Novine...
