Izvor: Nezavisne Novine, 25.Jan.2015, 12:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kvinoja, majka žitarica

Kvinoju (lat. Chenopodium quinoa), drevnu južnoameričku biljku, nazivaju majkom žitarica.

Još prije 5.000 godina ova biljka se kultivisala na području Perua, Čilea i Argentine. Uz kukuruz bila je jedna od dvije osnovne prehrambene namirnice u carstvu Inka. Peru i Bolivija su najveći proizvođači kvinoje, iako se ova biljka uzgaja i u SAD, Indiji, Japanu te nekim afričkim i evropskim zemljama. Kvinoja je otporna biljka i može opstati u raznim uslovima uzgoja. Organizacija za hranu >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << i poljoprivredu UN proglasila je 2013. godinu međunarodnom godinom kvinoje, s ciljem skretanja svjetske pažnje na ovu važnu namirnicu.

Iako se kvinoja smatra žitaricom, ona je zapravo pseudožitarica, srodna cvekli i špinatu. Njeno lišće ima vrijednost zelenog lisnatog povrća pa se može jesti kao, na primjer, blitva. Kvinoja ima visok nivo bjelančevina i smatra se dobrim izvorom svih esencijalnih aminokiselina.

Udio aminokiseline lizin, koja je inače neuobičajena za žitarice, omogućuje rast i regeneraciju tkiva. Omega-3 i omega-6 masne kiseline mogu spriječiti bolesti srca i krvožilnog sistema.

Za antioksidativna svojstva ove namirnice zaslužan je visok nivo vitamina E, uz minerale mangan i bakar.

Pozamašan udio magnezijuma i riboflavina (vitamina B2) pomaže u borbi s migrenama. Osim B2, sadrži i ostale B-vitamine, a dobar je izvor i fosfora, kalijuma te cinka. Nije preporučljivo duže je namakati u vodi jer gorka tvar može prodrijeti u unutrašnjost zrna. Prilikom kuvanja, omjer vode i kvinoje može biti čak 5:1, jer ova žitarica jako upija tečnost i povećava obim.

Izuzetno bogata željezom, kvinoja zadovoljava gotovo polovinu preporučenog dnevnog unosa ovog minerala.

Ova žitarica je idealna za regulaciju probave, jer sadrži mnogo netopljivih vlakana koja pospješuju pražnjenje crijeva i štite od bolesti debelog crijeva.

Topiva vlakna smanjuju rizik od pojave žučnih kamenaca, snizuju trigliceride i štite od raka dojke, želuca i crijeva. Redovnom konzumacijom integralnih žitarica smanjuje se i rizik od pojave dijabetesa tipa 2.

Kvinoja ne sadrži gluten i ne izaziva alergijske reakcije, zbog toga pogodna je za prehranu alergičara i dojenčadi. Može se pripremati kao kašica djeci starijoj od sedam mjeseci. Zbog visokoproteinskog sastava kvinoja bi trebalo da bude neizostavna u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani jer je idealna zdrava zamjena za meso.

Nastavak na Nezavisne Novine...