Izvor: eKlinika.rs, 02.Sep.2023, 18:01

Zašto su skoro dve trećine osoba sa Alchajmerovom bolešću – žene, i kakve veze menopauza ima sa tim

Istraživači pokušavaju da razotkriju jednu od tekućih misterija medicine, a to je zašto su skoro dve trećine osoba sa Alchajmerovom bolešću – žene, i kakve veze sa tim ima menopauza? Menopauza je u fokusu istraživanja jer se postavlja pitanje „može li menopauza da objasni zašto je Alchajmerova bolest češća kod žena?“
Menopauza je uočena kao faktor aktiviranja Alchajmerove bolesti Mozak se menja sa menopauzom i smatra se da može da smanji rizik od Alchajmerove >> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << bolesti.
Menopauza je prirodni deo starenja za oko polovinu svetske populacije. Označava kraj plodnosti, budući da jajnici postepeno smanjuju proizvodnju polnih hormona i mesečne menstruacije prestaju. Alchajmerova bolest je najčešći tip demencije koja je progresivni gubitak pamćenja i drugih moždanih funkcija. Simptomi bolesti mogu da ometaju svakodnevni život i podrazumevaju ponovljeni gubitak pamćenja, poteškoće u razgovoru i pogrešno rasuđivanje/odlučivanje.
Naučnici još ne znaju u potpunosti šta uzrokuje Alchajmerovu bolest, ali su otkrili da kombinacija različitih faktora, od bioloških do životnih stilova, može da poveća rizik od njenog razvoja.
– Decenijama smo znali da je ženski rod, i to u starijim godinama, glavni faktor rizika za Alchajmerovu bolest. Naučnici su ranije mislili da je to zato što žene obično žive duže od muškaraca, ali se sada veruje da hormoni igraju glavnu ulogu. Naše istraživanje ukazuje na menopauzu kao faktor aktiviranja – ističe dr Lisa Mosconi, profesor neurologije i radiologije na Weill Cornell Medicine.
Simptomi menopauze ne počinju u jajnicima, već u mozgu Prelazak u menopauzu ili perimenopauzu često počinje oko 45. do 55. godine i može da traje od 7 do 14 godina. Tokom ovog perioda, jajnici postepeno proizvode manje polnih hormona, kao što su estrogen i progesteron. To su isti hormoni čiji nivo raste i opada tokom tipičnog menstrualnog ciklusa. Kada žene dođu u menopauzu, otprilike godinu dana nakon poslednje menstruacije, jajnici prestaju da rade. Ali, kako se jajnici menjaju tokom i nakon tranzicije menopauze, menja se i mozak.
Mnogi od simptoma menopauze, kao što su valunzi (povećanje telesne temperature), noćno znojenje, anksioznost, depresija, nesanica, moždana magla, propusti u pamćenju… ne počinju u jajnicima, već u mozgu – objasnila je dr Mosconi i dodala da istraživači ne znaju da li simptomi menopauze mogu da se koriste za predviđanje Alchajmerove bolesti kasnije u životu.
Hormonski disbalans dovodi do promena u mozgu Naučnici znaju da prirodni nivoi estrogena i progesterona mogu da pomognu u zaštiti mozga. Kako kažu, postoje specifični proteini u mozgu, koji stupaju u interakciju sa ovim hormonima, a mozak takođe proizvodi sopstveni estrogen i progesteron, samo ne u tolikoj meri kao jajnici. Pad polnih hormona u tranziciji menopauze može, na primer, da dovede do promena u mozgu.
– U idealnom slučaju, kako bi proučili da li je menopauza faktor rizika za Alchajmerovu bolest, istraživači bi morali da ispitaju istu grupu žena od ranih 50-ih godina (što je prosečan početak perimenopauze) do ranih sedamdesetih, što je prosečan početak Alchajmerove bolesti – objasnila je dr Lisa Mosconi i najavila da takva vrsta dugoročne studije tek predstoji.
Perimenopauza, menopauza i postamenopauza su period koji pokazuje više ranih znakova Alchajmerove bolesti Trenutno, kako ističe dr Mosconi, nekoliko istraživača istražuje znake rane demencije u ženskom mozgu, koji mogu da se pojave godinama pre pojave simptoma Alchajmerove bolesti. Jedan od znakova bolesti, koji su prethodno tražili, je povećana količina beta-amiloidnih proteina u regionima mozga koji kontrolišu pamćenje. Istraživači su mislili da ovi proteini igraju primarnu ulogu za pojavu Alchajmerove bolesti, na osnovu revolucionarne studije iz 2006. objavljene u časopisu Nature. Međutim, u julu ove godine, naučno istraživanje je izvestilo o potencijalnim nejasnoćama u dokazima iz te studije tako da su dalja istraživanja u toku i trenutno je nejasno da li beta-amiloidni proteini igraju ulogu u Alchajmerovoj bolesti.
Ipak, drugi znaci Alchajmerove bolesti mogu da budu smanjena proizvodnja energije u ovim regionima, kao i gubitak sive mase – oblasti u mozgu koje su visoko koncentrisane u neuronima, ćelijama prenosioca mozga. Dr Mosconi i drugi istraživači tražili su ove znakove u studijama snimanja mozga kod ljudi starosti od 40–60 godina. Na primer, u trogodišnjoj studiji, žene koje su bile u perimenopauzi ili postmenopauzi pokazale su više ovih ranih znakova Alchajmerove bolesti u poređenju sa muškarcima iste životne dobi.
Menopauza uzrokuje gubitak estrogena čime se povećava rizik od bolesti Od polnih hormona, estrogen može da igra veću ulogu u zaštiti ženskog mozga od demencije. Na primer, proteini koji imaju veze sa estrogenom u mozgu nalaze se u regionima koji uključuju učenje i pamćenje, kao što su prefrontalni korteks, hipokampus, i amigdala.
– Estrogen posebno, ili tačnije estradiol (vrsta estrogena), je „glavni regulator“ ženskog mozga. Reguliše nivoe energije mozga, podržava imunitet i promoviše ćelijski rast i komunikaciju, između ostalog – naglašava dr Mosconi.
Ovaj gubitak estrogena tokom tranzicije u menopauzu može da povećati rizik osobe od Alchajmerove bolesti i drugih demencija, smatra dr Christian Pike, profesor gerontologije na University of Southern California, čije istraživanje je specijalizovano za polne razlike kod Alchajmerove bolesti. Često se naziva hipoteza o estrogenu, a ova teorija danas je široko prihvaćena među istraživačima kao moguće objašnjenje zašto su žene izložene većem riziku od Alchajmerove bolesti.
Članak Zašto su skoro dve trećine osoba sa Alchajmerovom bolešću – žene, i kakve veze menopauza ima sa tim se pojavljuje prvo na eKlinika.

Nastavak na eKlinika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.