Izvor: eKlinika.rs, 13.Jul.2023, 15:02

Pritisak pada i zbog vrućine, šta da radimo kada je 90/60 mmHg

Krvni pritisak može da varira u odnosu na temperaturu vazduha. Velike vrućine teško podnose hronični bolesnici, ali i sasvim zdrave osobe sa nešto nižim krvnim pritiskom. Nizak krvi pritisak, na primer 90/60 mmHg, može da dovede do umora, vrtoglavice, blage nesvestice (posebno pri ustajanju), osećaja jakog lupanja srca.
U najtežim slučajevima moguće je da se osoba i onesvesti. Kako ne bi došlo do ovih neprijatnosti lekari preporučuju dovoljne količine vode, bez preskakanja >> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << obroka. Slane supe i voda sa dodatkom soli, već su oprobani narodni recepti.
Kako može da dođe do gubitka svesti? Normalne vrednosti krvnog pritiska su između 120/80 mmHg ili malo niži. Hipotenziju (nizak pritisak) predstavljaju vrednosti ispod 90/60 mmHg, prehipertenzija određuje se kada pritisak iznosi 120/80 do 139/89 mmHg, hipertenzija prvi nivo 140/90 do 159/99 mmHg  i drugi nivo 160/100 mmHg ili i više.
Samo pet stepeni viša temperatura vazduha stresno deluje na organizam, navode stručnjaci.  I osobama sa visokim pritiskom kada su tropske temperature pada pritisak, a onima sa prirodno nižim pritiskom vrednosti se dodatno snižavaju. Na visokim letnjim temperaturama krvni sudovi se jako šire i sve može imati za posledicu kolaps i gubitak svesti.
Nizak pritisak čuvar zdravlja srca i krvnih sudova Stručnjaci uglavnom navode da su niže vrednosti krvnog pritiska dobar čuvar našeg srca i krvnih sudova. Vrednosti krvnog pritiska variraju u toku jednog dana, zavise od uzrasta osobe, opšteg zdravstvenog stanja. Na primer,  vrednosti 90/60 mmHg, mogu da budu u normalnom opsegu za zdravu i mladu osobu, a u starijem životnom dobu iste vrednosti nekada su znak slabosti organizma.
Faktori koji mogu uticati na vrednosti krvnog pritiska su sistolni volumen – količina krvi koju srce pumpa pri svakoj kontrakciji, vaskularni tonus. Varijacije u jednom ili više ovih faktora mogu biti uzrok nižeg krvnog pritiska. Pacijenti koji  pate od srčane insuficijencije i niskog sistolnog volumena, mogu imati niži krvni pritisak, aritmije mogu takođe izazvati pad krvnog pritiska.
Slana supa lek za pad pritiska Vrednosti krvnog pritiska zavise i od fizičke aktivnosti, visokih temperatura vazduha. U slučaju da je hipotenzija povezana sa vrtoglavicom ili nesvesticom bitno je da se obratimo lekaru. Ukoliko je nizak krvni pritisak praćen blažim simptomima bitno je da se odmaramo, pijemo dovoljne količine vode, slana supa je dobro rešenje. Savet je ako je moguće da podignemo noge, prostorije u kojima boravimo neka budu blago rashlađene, a ne ledene.
Kafa u umerenim količinama Donekle možemo regulisati pritisak i istovremeno se rashladiti ako kvasimo zglobove na rukama i nogama, slepoočnice. Na ovaj način aktiviraju se nervni refleksi koji mogu malo podići vrednosti krvnog pritiska. Preporuka stručnjaka je i da nosimo odeću sačinjenu do prirodnih materijala.
Savet je da se izbegavaju alkoholna pića, s tim da ograničene količine kafe mogu biti od pomoći. Kafa je jak diuretik (pospešuje oslobađanje tečnosti), stručnjaci naglašavaju da kafa prvo podiže, pa potom obara krvni pritisak. Dve do tri šolje najviše su sasvim dovoljne. Savet je da se posle kafe popije čaša vode.
Pritisak pada i posle stajanja u mestu Osobe kojima pada pritisak na plus 35 stepeni Celzijusa mogu da konzumiraju vodu sa dodatkom natrijuma, savetuje se i sok od paradajza u kojem ima kalijuma. Potrebno je da izbegavamo dugotrajno stajanje u mestu, jer se tada krv sporije vraća prema srcu i može da dođe do pada pritiska. Preporuka je i da osobe sa niskom pritiskom polako ustaju iz ležećeg ili sedećeg položaja. Šetnja je odlična terapija, ali obavezno u večernjim satima.
Pad pritiska se može donekle regulisati nešto slanijim obrocima, ali savet je da ne preterujemo sa unosom kuhinjske soli. Namirnice bogate ugljenim hidratima kao što su krompir, pirinač, testenine i hleb mogu izazvati jak pad krvnog pritiska, ističu stručnjaci.
Članak Pritisak pada i zbog vrućine, šta da radimo kada je 90/60 mmHg se pojavljuje prvo na eKlinika.

Nastavak na eKlinika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.