Poremećaji razvoja kukova kod dece i kakva je uloga širokog povoja u tome

Izvor: eKlinika.rs, 21.Jan.2021, 09:02

Poremećaji razvoja kukova kod dece i kakva je uloga širokog povoja u tome

Skup promena od jednostavne labavosti kuka do potpunog iščašenja glave bedrene kosti uz slabo razvijenu časicu zgloba kuka (acetabulum) neki su od oblika razvojnog poremećaja kuka (RPK). Displazija je osnovni oblik RPK i odnosi na nepravilan razvoj ili anomaliju čašice zgloba kuka novorođenčeta. Doktori naglašavaju da se ovaj poremećaj danas veoma uspešno leči neoperativnim metodama i da nema potrebe da neko hramlje i šepa u 21. veku. Poremećaj je osam puta češći kod devojčica. >> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << Ukoliko se bolest kasno otkrije pristupa se operaciji koja je veoma teška za dete.
Ultrazvuk revolucija – Ultrazvuk je bezbedna, efikasna, jeftina i neinvazivna metoda koja omogućava rano otkrivanje RPK. U prošlosti su anomalije uočavane u dosta kasnijem uzrastu, pa je i bilo više ozbiljnih operacija. Ukoliko postoje indikacije na oboljenje, prvi ultrazvučni pregled se radi 15 dana posle rođena. Kod dece gde nema naznaka, obavezna su dva ultrazvuka. Prvi do šeste nedelje i drugi do šestog meseca – kaže za eKliniku specijalista dečje hirurgije i dečji ortoped dr Ninoslav Begović.
Kuk je najveći zglob u ljudskom telu. Spaja karlicu i butnu kost. U karličnoj kosti postoji udubljenje (čašica ili acetabulum) u koji naleže glava butne kosti. Kuk ima složenu strukturu i čitavog života trpi veliko opterećenje, zato je bitno da bude pravilno razvijen, pre nego što se dete osloni na noge i počne da hoda.
Dr Begović objašnjava da je pri iščašenju kuka ili luksaciji zgloba kuka, femoralna glava delimično ili potpuno pomerena u odnosu na čašicu zgloba kuka, te tako ne naleže pravilno na čašicu.
– Plitki kuk je poremećaj odnosa glave i časice kuka, javlja se kod dve do pet beba na 1.000 živorođene dece. Najblaža anomalija je displazija ili plitka čašica kuka, teže su iščešenje i poluišćešenje kuka, luksacija i subluksacija. Subluksacija je kao nepotpuni kontakt između zglobnih površina glave butne kosti i čašice, luksacija ili teže iščešenje predstavlja gubitak kontakta između zglobne površine glave  butne kosti i čašice – objašnjava dr Begović.
Posledice artroza i duža jedna noga Izrazom „razvoji“ naglašava se dinamička priroda ove deformacije, kako ističu doktori u smeru izlečenja ili prema patološki fiksiranoj deformaciji. Dečji ortopedi, ipak, upozoravaju da i najblaži oblik pokazuje predispoziciju da se razvije do kompletne luksacije – iščešenja kuka.
– Posledica nelečenja su artroze posle 40 godina, nekada osoba hramlje ili čak ima i jednu kraću nogu – kaže dr Begović.
Ultrazvuk je bezbedna, efikasna, jeftina i neinvazivna metoda koja omogućava rano otkrivanje  razvojnog poremećaja kuka Foto: Unsplash

Uz pomoć Grafovog metoda koji se primenjuje u Srbiji od 1986. godine sada se sve brže otkriva i leči.
Dečji ortopedi su saglasni da je posebno važno nadgledanje u prvih šest nedelja, u doba najintenzivnijeg razvoja deteta, dok su odlučujuće za dijagnozu RPK prve tri nedelje, s tim da je za prevenciju i lečenje važno svih šest nedelja.
– Pavlikovi kaiševi su metod lečenja. Cilj je da se obezbedi adekvatan položaj butne kosti u časici kuka. Nose se od jednog do šest meseci, optimalno je tri meseca, dok se ne vidi na ultrazvuku da je kuk dobar. Kaiševi se podešavaju prema određenom položaju koji kukovi treba da zauzimaju. Uspeh lečenja displazije ukoliko se terapija započne do trećeg meseca je jako visok – ističe dr Begović.
Pojedini roditelji, ali i neki medicinski radnici naglašavaju važnost širokog povoja kao jednog od metoda lečenja RPK. Široko povijanje način je oblačenja deteta kojim se uz upotrebu regularnih pamučnih pelena kukovi pozicioniraju u specifičan položaj (normalan položaj prilikom ležanja na leđima).
Da li je danas potreban široki povoj? Roditelji često međusobno prepričavaju da su im u porodilištu dali jednu, a u domu zdravlja sasvim drugačiju informaciju. Priča se, kako se u nekim porodilištima, savetuje široki povoj, dok se u klinici u Tiršovoj i u nekim drugim porodilištima ističe da je široki povoj nepotreban.
– U Tiršovoj, na neonatologiji, branili su nam široki povoj. Slično je savetovao i pedijatar mojoj prijateljici, a onda sam slušala priču jedne mame kojoj je babica rekla da nastavi sa širokim povojom po starinski šest meseci – prepričava iskustvo mama Svetlana.
Dr Begović naglašava da je široki povoj samo mera prevencije, a ne metod lečenja RPK.
– Savet je da dete ima široki povoj do prvog pregleda to ne treba suzbijati, neće škoditi, ali naglašavam nema nikakvu medicinsku indikaciju – jasan je dr Begović.
Pedijatrijski tehničar Marko Obradović ističe da je u komunikaciji s roditeljima shvatio da je široki povoj i dalje aktuelna tema u Srbiji.
On podseća da je princip širokog povijanja deteta uveden 80-tih godina prošlog veka, kao mera prevencije za razvojni poremećaj kuka, umesto dotadašnjeg klasičnog “kifla” povijanja (sa skupljenim nogama).
– Široki povoj tada se savetovao do šestog meseca, kada je tadašnjom dijagnostikom (Rentgen snimak) bilo moguće utvrditi znakove pravilnog okoštavanja kuka. Činjenica da funkcionalno ne šteti detetu je razlog zašto ga mnogi i dalje savetuju. Pošto je svako dete posebno na svoj način, moj savet je da poslušate pedijatra – objašnjava Obradović.
 Preporuka, a ne uopštena informacija On ipak naglašava da se sa razvojem ultrazvučne metode dovodi u pitanje svrha širokog povijanja, jer se sad može bolje reagovati.
– Kada je uveden široki povoj jednokratne pelene su bile u fazi razvoja i nedostupne većini stanovništva. Jednokratne pelene su sada mnogo dostupnije. Određeni broj stručnjaka smatra da je korišćenje ovih pelena svojevrstan vid širokog povijanja i zato tvrdi da nema potrebe za klasičnim širokim povojem – navodi Obradović.
U porodilištu, pedijatri/neonatolozi svakog dana pregledaju decu i kukove beba.
– Savet o korišćenju širokog povoja potražite upravo tada, od lekara koji je pregledao dete. Tako dobijate najbolju preporuku za vaše dete, a ne uopštenu informaciju – podvlači Obradović.
Prema nekim ne do kraja proverenim istraživanjima većina mama bebama je stavljala široki povoj između dva do tri meseca. Pojedine majke su povoje stavljale uprkos preporukama doktora zbog tradicije ili straha od nepravilnog razvoja kukova kod bebe.
 
Članak Poremećaji razvoja kukova kod dece i kakva je uloga širokog povoja u tome se pojavljuje prvo na eKlinika.

Nastavak na eKlinika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.