Izvor: eKlinika.rs, 18.Okt.2023, 13:02

Možemo li smanjiti broj otkucaja srca i poboljšati zdravlje

Niži broj otkucaja srca u mirovanju (meren kada nismo aktivni) znači da je naše srce zdravije i efikasnije. Promenama životnih navika možemo da postignemo niži broj otkucaja srca u mirovanju i ukupno bolje zdravlje.
Pronalaženje otkucaja srca Broj otkucaja srca u mirovanju dobija se merenjem pulsa. Da bismo dobili najbolje rezultate puls treba da izmerimo prvo ujutro kada se probudimo, dok smo još u krevetu. Da biste izmerili puls, pronađite otkucaje srca >> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << na strani vrata ili na strani palca na ručnom zglobu. Nežno stavite jagodice kažiprsta i srednjeg prsta preko arterije. Kada osetite otkucaje srca, brojite otkucaje tokom 60 sekundi. Možete da brojite 15 sekundi i množite sa četiri, ili brojite 30 sekundi i množite sa dva, ali brojanje za ceo minut je najtačnije.
Normalan puls u mirovanju
Normalan broj otkucaja srca u mirovanju za odrasle je između 60 i 100 otkucaja u minutu. Međutim, na puls utiču mnogi faktori. Na primer, ako smo pod velikim stresom, broj otkucaja srca u mirovanju biće veći. Kod dobro obučenih sportista izdržljivosti broj otkucaja srca u mirovanju može biti mnogo niži od proseka – 40 ili 50 otkucaja u minutu. Određeni lekovi takođe mogu da utiču, uključujući blokatore kalcijumskih kanala i beta blokatore. Ovi lekovi smanjuju broj otkucaja srca i propisuju se za lečenje stanja kao što su bol u grudima, abnormalni srčani ritmovi i visok krvni pritisak.
Povišen broj otkucaja srca u mirovanju Stalno povišen broj otkucaja srca u mirovanju može biti važan znak niza osnovnih zdravstvenih stanja, uključujući (ali ne ograničavajući se na):
stanja povezana sa srcem, plućima i neurološkim sistemom (mozak i nervni sistem) infekcije upala anemije (stanja koja karakteriše pad crvenih krvnih zrnaca) vaskularne bolesti (stanja koja utiču na krvne sudove, uključujući bolest perifernih arterija, koronarne arterijske bolesti, karotidne bolesti i još mnogo toga) endokrine i autoimune bolesti, kao što su hipo- i hipertireoza, Hašimoto, Gravesova bolest, rak štitne žlezde i još mnogo toga Visok broj otkucaja srca može biti simptom srčanog udara. Ovo je stanje opasno po život koje zahteva hitnu medicinsku pomoć. Dodatni simptomi srčanog udara uključuju:
bol u grudima pritisak u grudima slabost vrtoglavicu bol u vilici, vratu ili ruci kratak dah hladnu, vlažnu kožu Zašto imamo visok puls Tahikardija je stanje koje opisuje previsok broj otkucaja srca – obično više od 100 otkucaja u minutu. Ako je puls veći od normalnog, za može biti nekoliko razloga.
Zdravstvena stanja mogu izazvati tahikardiju. Električni impulsi u srcu pobuđuju ga da kuca. Nenormalna brzina ovih električnih signala može izazvati povećan broj otkucaja srca. Tahikardija se takođe može javiti kod visokog krvnog pritiska, stanja pluća, krvnih ugrušaka ili previše hormona štitne žlezde u telu.
Stres je još jedan krivac. Kada doživimo stres, telo pokreće odgovor „bori se ili beži”. Deo ovog odgovora je povećan broj otkucaja srca. Ako se često osećamo pod stresom, broj otkucaja srca u mirovanju može ostati povišen. Do visokog broja otkucaja srca može doći i zbog kofeina, alkohola, pušenja i drugih životnih navika koji se mogu kontrolisati.
Kako da snizimo broj otkucaja srca Unošenje nekih promena u životne navike može smanjiti broj otkucaja srca kao i ukupan rizik od srčanih oboljenja.
Vežbajte
Redovno vežbanje poboljšaće efikasnost našeg srca, smanjujući broj otkucaja srca u mirovanju. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) odraslima preporučuju 150 minuta aerobne vežbe umerenog intenziteta nedeljno ili trideset minuta brzog hodanja pet dana u nedelji.
Smanjite stres
Smanjenje nivoa stresa može smanjiti broj otkucaja srca. Tehnike upravljanja stresom mogu da budu:
joga ili vežbe istezanja čitanje knjige vođenje dnevnika meditacija žvakanje žvakaće gume duboko disanje slušanje muzike odlazak u šetnju stiskanje antistres loptice razgovor sa terapeutom Promenite svoju ishranu
Ono što jedemo može doprineti većem broju otkucaja srca. So (natrijum) posebno može negativno uticati na naše srce.
Treba obratiti pažnju na etikete na hrani, jer su velike količine natrijuma prisutne u prerađenoj i smrznutoj hrani.
Gornja granica dnevnog unosa natrijuma za odrasle ne bi trebalo da bude veća od 2.300 miligrama dnevno. Za osobe koje imaju visok krvni pritisak, ova preporuka iznosi 1.500 miligrama dnevno.
Prestanite da pušite
Pušenje povećava broj otkucaja srca u mirovanju i što više pušite, to više utiče na vaše srce. Prestanak pušenja može biti težak proces, ali ako imate plan i ako ste odlučni, možete da uspete. Napravite plan:
Odlučite zašto prestajete: prestanak pušenja ne samo da poboljšava zdravlje srca već i pluća i sposobnost disanja. Odredite ciljni datum: izaberite dan kada prestajete da pušite. Izbegavajte okidače: bićete u većem iskušenju da pušite u određenim okruženjima ili u blizini određenih ljudi Opcije za odvikavanje od nikotina: razgovarajte sa lekarom o opcijama za smanjenje simptoma zbog odvikavanja od nikotina Pronađite podršku: recite porodici i prijateljima šta ste odlučili i potražite dodatno ohrabrenje Izbegavajte kofein
Konzumiranje kofeina može povećati broj otkucaja srca. Izbegavajte kafu sa kofeinom i druga pića koja sadrže kofein, kao što su energetska pića, soda i čajevi. Dodaci ishrani takođe obično uključuju kofein, pa zato obavezno proverite etikete proizvoda.
Ostanite hidrirani
Kada ste dehidrirani, manje krvi cirkuliše kroz telo. Kao rezultat toga, srce mora da kuca brže da bi krv nastavila da pumpa. Dehidracija može da izazove i druge negativne simptome, kao što su vrtoglavica, suva usta i grčevi u mišićima. Generalno, odrasli treba da piju četiri do šest šolja vode dnevno. Ako ste dobro hidrirani, vaš urin treba da bude bled i bistar.
Naspavajte se
Nedostatak sna može negativno uticati na zdravlje vašeg srca. Ne samo da se broj otkucaja srca može povećati ako ste hronično lišeni sna, već i krvni pritisak ostaje povišen. Generalno, odraslima je potrebno najmanje sedam sati sna svake noći.
Ako imate poteškoća sa spavanjem, isprobajte ove savete:
izbegavajte elektroniku i TV pred spavanje vežbajte tokom dana malo se izlažite suncu odredite i pratite raspored spavanja zamračite prostoriju u kojoj spavate Članak Možemo li smanjiti broj otkucaja srca i poboljšati zdravlje se pojavljuje prvo na eKlinika.

Nastavak na eKlinika.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.